Rasvjeta Pelješkog mosta je protuzakonita

Dok se ministar Butković nedavno naslikavao na Pelješkom mostu, iza njega se šepurila i nova cestovna rasvjeta za koju smo dobili podatke da nije u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.

Naime, Pelješki most je građen u zaštićenom području, posebnom rezervatu prirode Malostonski zaljev i Malo more koji postoji još od 1983. godine. Zakon jasno određuje da u zaštićenim područjima sva rasvjeta mora biti temperature boje svjetla ispod 2200K, a tehničke karakteristike svjetiljki nedvojbeno pokazuju da je temperatura 3000K. Zakon također navodi da će se sva postojeća rasvjeta morati promijeniti i uskladiti sa Zakonom. Ograničenje na 2200K u zaštićenim područjima je postavljeno kako bi se što više smanjio štetni utjecaj plavog spektra po okoliš.

Pelješac_rezervat_Malostonskog_zaljeva_i_Malog_mora

Hrvatske ceste smo još u srpnju prošle godine upozorili na propust i tada dobili odgovor da su svjesni problema, te da će uskladiti rasvjetu s novim zakonom. Ipak, od toga nije bilo ništa. Ovdje se očito opet radi o dvostrukom farbanju tunela jer je usklađenje rasvjete OBAVEZNO ZAKONOM i morati će se potrošiti još barem desetak milijuna kuna za novu rasvjetu – ne samo mosta, već i prilaznih prometnica.

Upozorenje na ovaj propust objavljeno je na portalima 24 sata, Totalinfo, Indexu. Istina je da je most projektiran prije donošenja novog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (koji je stupio na snagu 1.4.2019.), a prema zakonu se sva projektirana rasvjeta do tog datuma smatra “postojećom rasvjetom”, iako još nije montirana. Međutim, isti taj zakon u članku 30 navodi da je rasvjetu potrebno uskladiit sa zakonom u roku 12 godina od donošenja svih pravilnika. Dakle, nedvojbeno je da će se rasvjeta Pelješkog mosta i pristupnih prometnica u zoni zaštićenog područja morati mijenjati. Od donošenja zakona pa do završetka gradnje mosta je vremenski raspon od dvije i pol godine, pa je bilo logično za pretpostaviti da se u tom razdoblju mogao modificirati projekt javne rasvjete. Radi se, ipak, samo o promjeni svjetiljki s koreliranom temperaturom boje svjetla s 3000K na 2200K. No, je li to zbog datuma objavljivanja zakona, čini se da ga projektanti smatraju šalom, a izvođači ne pokazuju nimalo moralne obaveze da izbjegnu dodatan trošak zamjene rasvjete. 1.5-2 milijuna EUR bi se svakako mogli pametnije iskoristiti, bilo u Hrvatskoj ili na drugim EU projektima.

Zašto 2200K?

Znanstvena istraživanja su već odavno pokazala štetan utjecaj plavog spektra po okoliš – kod ljudi to je znatno negativniji utjecaj na produkciju hormona melatonina koji regulira cirkadijski ritam. Većina kukaca je osjetljivija na plavi spektar nego na crveni, a plava boja se puno više raspršuje u atmosferi od crvene – zato je nebo po danu plavo. Svjetlosno onečišćenje LED rasvjete se vidi s većih udaljenosti od stare žućkaste natrijeve rasvjete.

Na grafovima možete vidjeti spektar LED svjetiljki raznih koreliranih temperatura boje svjetla. Temperatura boje svjetla se izražava u kelvinima i tek nam okvinro govori nešto o boji koju svjetiljka emitira. Za detaljniju analizu je potrebno pogledati točan emisijski spektar. Svim LED svjetiljkama je karakterističan veliki “špic” u štetnom plavom dijelu spektra. On je najmanji kod LED svjetiljki 2200K. Takve svjetiljke daju toplu boju svjetla, ali i dalje vjerno reproduciraju sve boje okoline jer svjetiljka i dalje ima kontinuiranu emisiju u cijelom području spektra. Ta vjernost reprodukcije boja se naziva “color rendering index”, CRI. Veća vrijednost znači i vjernije boje. Visokotlačni natrij (stara žućkasta rasvjeta) ima CRI do 40, dok LED 2200K može imati 70-80. Argument koji je naveden u “obranu” 3000K LED (” Dodali su da će sadašnja rasvjetna tijela, tople bijele boje, neusporedivo više uklopiti u boju ostalih materijala nego boja od 2200K (narančasta) koju nalaže novi zakon.”), dakle, ne stoji.

Emisijski spektar 2200K LED svjetiljke

Zaista, LED svjetiljke manjih koreliranih temperatura boje svjetla troše nešto više električne energije. Treba zapramtiti da potrošnja struje s ekološkog aspekta nije glavni argument u javnoj rasvjeti! LED rasvjeta u odnosu na natrijevu donosi uštede od 70%, pa i više. Ako natrij troši 100, 3000K LED troši 30. Razlika u 15% većoj potrošnji znači da će 2200K LED trošiti 34.5, što je zanemarivo s obzirom na benefite na okoliš koji proizlaze zbog smanjene emisije plavog spektra.

Apsurdno je vidjeti kako se projektanti rasvjete igraju ekologa. Zakon je jasan, zaštićena područja nisu bezveze pod zaštitom, a jedan od važnih elemenata zaštite okoliša je svjetlosno onečišćenje. Kao što je potrebno poštovati nekakve konstrukcijske i tehnološke zahtjeve, tako je potrebno poštovati i ekološke koji su, između ostaloga, određeni zakonom. Zamislite da se na Plitvicama dozvoli postavljanje svjetlećih reklamnih panoa uz slapove ili da ih se osvjetljava dekorativnom rasvjetom? Ono što očito ne možemo zamisliti je da se riješimo balkanskog mentaliteta i prihvatimo bar malo moralne odgovornosti za milijune koji će se doslovno baciti u smeće zbog obavezne promjene rasvjete na mostu koji još nije niti u upotrebi.

Zašto 2200K?

1 komentar

Komentirajte!Otkaži odgovor

Rasvjeta Pelješkog mosta je protuzakonita

Zašto 2200K?

Povezani članci

1 komentar

Komentirajte!Otkaži odgovor