Novo istraživanje objavljeno u časopisu “Biological Conservation” pokazuje da je svjetlosno onečišćenje jedan od ključnih čimbenika u procesu drastičnog smanjenja populacije kukaca u svijetu. Iako se već pisalo o tom velikom problemu, korištenje pesticida, gubitak životnog staništa i klimatske promjene navodile su se kao glavni uzroci, no znanstvenici tvrde da svjetlosno onečišćenje u tome igra ogromnu ulogu, ali se nepravedno zanemaruje.
Kukci uhvaćeni u snop rasvjete reklamnog panoa u centru Zagreba
Umjetna rasvjeta djeluje na kukce poput magneta. Od umjetne rasvjete se teško odvajaju, većina ih ugiba pod svjetiljkama od iznemoglosti ili postaju laka hrana predatorima. Naročito velik problem je LED rasvjeta koja emisijom u plavom dijelu spektra još više privlači kukce. Zabrinjavajuća je i činjenica da se zbog manje potrošnje električne energije i manjih troškova održavanja, LED rasvjeta sve više upotrebljava. Time se osvjetljavaju područja koja do tada nisu bila osvijetljena, svjetlosno onečišćenje enormno raste i radi sve veću štetu okolišu.
Scena oblijetanja insekata oko svjetiljki i reflektora svima je dobro poznata. Neki poljoprivrednici to koriste kako bi udaljili nepoželjne kukce od usjeva. U Hrvatskoj su sva čvorišta i odmorišta na autocestama osvijetljena vrlo snažnom rasvjetom. Budući da se uglavnom nalaze na lokacijama u prirodi, daleko od naselja, na kukce ta svjetla imaju efekt usisavača. Time okoliš ostaje bez kukaca koji imaju ulogu u oprašivanju biljaka i potpuno se remeti bioritam.
Kukci oblijetaju oko reflektora baseball igrališta na Jarunu (Zagreb) koje je postavljeno da svijetli bespotrebno cijelu noć.
Poznato je da svjetlosno onečišćenje naročito negativno utječe na krijesnice, no velik je problem i kod vodencvjetova kojima je životni vijek oko 24 sata. Oni mogu vidjeti polarizirajuću svjetlost koja se reflektira od vodenih površina. No jednaki efekt ima i svjetlost umjetne rasvjete reflektirana od asfalta, pa ako tamo polažu jajašca, ona su uništena od automobila. Postoje kukci koji izbjegavaju svjetlost, pa njima umjetna rasvjeta znatno smanjuje životni prostor.
Srećom, problem je moguće vrlo brzo smanjiti tako da se noću gasi rasvjeta tamo gdje nije potrebna – npr. na autocestama (već smo pisali da Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska…nemaju uopće rasvjete na autocestama), parkiralištima oko trgovačkih centara i u zaštićenim područjima, gašenjem svijetlećih reklama. Kod postojeće rasvjwete utjecaj se može drastično smanjiti smanjenjem intenziteta rasvijetljenosti, korištenjem sjenila i svjetiljki odgovarajuće boje svjetlosti (ispod 2500K). Za razliku od drugih vrsta onečišćenja, umjetnu rasvjetu je lako kontrolirati i ne ostavlja trajne efekte u okolišu – svjetlost nije potrebno čistiti i zbrinjavati.
Nažalost, već se odavno pokazalo da rasvjetnu indistriju nije briga za okoliš, već samo za profit. Jedino moguće rješenje je zakonski okvir s drastičnim mjerama smanjenja svjetlosnog onečišćenja. Već je krajnje vrijeme da se pokrenu konkretne mjere za očuvanje ekosustava, a sa svjetlosnim onečišćenjem je to moguće napraviti doslovno ODMAH.
