80% svjetskog stanovništa živi pod svjetlosnim onečišćenjem!

Nova mapa svjetlosnog onečišćenja objavljena u znanstvenom časopisu “Science Advances” pokazuje nam da, po prvi puta u ljudskoj povijesti, većina nas živi pod svjetlosnim onečišćenjem – čak 99% stanovnika Europe i Sjeverne Amerike. 60% europljana i 80% amerikanaca više ne mogu na noćnom nebu vidjeti Mliječni put. Svjetlosnim onečišćenjem smatramo svjetlost koja je proizvedena od strane čovjeka te stvara umjetno povećanje razine osvjetljenja noćnog neba. I dok nam je svjetlost po noći zaista potrebna za bolju produktivnost i sigurnost, njeno nekontrolirano rasipanje u okoliš uzrokuje mnoge ekološke, zdravstvene, ali i sigurnosne probleme. Poštuju li se kriteriji ekološke rasvjete (pogledajte infografiku), svjetlosno onečišćenje može se svesti na minimum.

Zbog svjetlosnog onečišćenja Crikvenice i Sleca, Mliječni put sa Krka jedva je vidljiv.

Zbog svjetlosnog onečišćenja Crikvenice i Selca, Mliječni put sa Krka jedva je vidljiv. Fotografija: Boris Štromar i Lovro Dujnić

Najčešće spominjani problem svjetlosnog onečišćenja je pretjerano rasipanje električne energije. Prema nedavnom istraživanju, u Hrvatskoj troškovi dosežu gotovo milijardu kuna godišnje. Iz tog razloga preferira se moderna LED tehnologija rasvjete koja troši znatno manje električne energije od klasičnih natrijevih svjetiljki. Nažalost, najčešće se koristi LED rasvjeta sa izraženom plavom komponentom spektra koja se znatno više raspršuje u atmosferi od žute i crvene. Taj efekt vidimo po danu – vedro nebo je plave boje! Plava svjetlost znatno više utječe na ljudsko zdravlje, inhibirajući proizvodnju hormona melatonina koji regulira naš cirkadijski ritam, tjelesni ciklus izmjene dana i noći. Na animaciji se može vidjeti kako bi izgledalo da Europa svu javnu rasvjetu zamijeni LED svjetiljkama temperature svjetlosti od 4000K – svjetlosno onečišćenje izrazito bi se povećalo! Preporuka ekologa je da se koriste “toplije” boje svjetlosti do 3000K koje ne samo da bi smanjile svjetlosno onečišćenje, već bi imale bolji estetski efekt od “hladne” plave rasvjete koju sve češće vidimo u našim gradovima. Takve svjetiljke sada su postale dovoljno ekonomične da bi se već sada mogle početi postavljati u gradovima.

Svjetla gradova mogli smo i do sada vidjeti sa snimki Međunarodne svemiske postaje, no tek s ovim atlasom simuliran je doseg svjetlosnog onečišćenja iz gradova koje se može prostirati više od stotinu kilometara od izvora. Još nismo niti spoznali sve utjecaje svjetlosti na ekosustav koji je milijunima godinama evoluirao uz prirodni ciklus izmjene dana, noći i mjesečevih mijena da bi se u posljednjih 50tak godina sve drastično promijenilo.

U Hrvatskoj nažalost nemamo u zakonima pravila koja bi određivala postavljanje ekološke rasvjete, tako da sve ovisi o dobroj volji projektanata te investitora. “Svijetli” primjer susjedna je Slovenija gdje je od donošenja Zakona u zadnjih desetak godina izvršena rekonstrukcija javne rasvjete koja je sada isključivo usmjerena prema tlu, ne bliješti u oči sudionicima u prometu, nema blistavo osvijetljenih čvorova na autocestama, a sigurnost je i dalje očuvana, kao i zdravlje građana. Uštede u potrošnji električne energije kreću se i do 50% u odnosu na neekološku rasvjetu.

Uvala Čikat na Malom Lošinju, svjetlosno onečišćenje hotela uništava ekosustva zaštićene park-šume.

Uvala Čikat na Malom Lošinju, svjetlosno onečišćenje hotela uništava ekosustav zaštićene park-šume.

Što sad – trebamo li pogasiti sva svjetla samo zato da bi šačica frustriranih ljubitelja astronomije bolje vidjela Mliječnu stazu i zvijezde? Nipošto. Važno je živjeti u skladu s prirodom i zadržati (usmjeriti) umjetnu rasvjetu na mjestu kojem je koristimo i u razdoblju koje nam je potrebno. Kao što nećemo ostaviti vodu iz slavine da curi cijeli dan, tako i svjetla treba ugasiti ili prigušiti kada se ne koriste. Kao što smo iz automobilskog goriva izbacili olovo kad se otkrila njegova izrazita štetnost po ljudsko zdravlje, tako treba izbaciti plavu LED rasvjetu iz upotrebe na cestama (no također i prije spavanja s ekrana monitora i pametnih telefona!). U Hrvatskoj imamo dovoljno stručnjaka za rasvjetu koji bi mogli svoje znanje i mogućnosti usmjeriti prema rješavanju problema svjetlosnog onečišćenja i bez potrebe za posebnim Zakonom ili Uredbom, što bi pozitivno odjeknulo u javnosti kao briga kvalitetu života sugrađana umjesto trenutne utrke za čim većom rasvijetljenosti i brzim profitom.

Na kraju, Hrvatska kao popularna europska turistička destinacija, osim mora i sunca, mogla bi posjetiteljima ponuditi jedinstveno zvjezdano noćno nebo i sačuvati ga kao prirodnu baštinu, o čemu je nedavno pisano u Jutarnjem listu u sklopu projekta Croatia Full of Stars.

F2.large

Jedan od autora znanstvenog članka gdje je objavljena mapa, Fabio Falchi, rekao je: “Zvjezdano nebo je nešto što dira ljudsku dušu. Sve religije naše civilizacije, filozofija, znanost, umjetnost i književnost imaju korijene u doživljaju noćnog neba, a sve to sada gubimo uz posljedice koje ne možemo spoznati. Što će se dogoditi kada više ne možemo biti inspirirani noćnim nebom?”

2 comments on “80% svjetskog stanovništa živi pod svjetlosnim onečišćenjem!”

  1. Dragica skendrovic Reply

    U potpunosti se slažem sa objavljenim tekstom!
    Nema se što dodati,osim da mnogi ljudi niti ne znaju što je to svjetlosno onečišćenje a kamoli njegov utjecaj na ekološki sustav!

    • Boris Štromar Reply

      Nisu ljudi krivi što ne znaju 😉 Zato postoje ovakvi web portali koji će ukazati na problem, a i vi čitatelji koji ćete informacije proslijediti dalje putem interneta i društvenih mreža.

Komentirajte!