Naše komunalne službe se ne obaziru previše na kvalitetu rasvjete već je odabiru prema kriterijima koji nama nisu poznati. U Hrvatskoj se kad je u pitanju javna rasvjeta mogu primijetiti dva trenda: želja za postizanjem što većeg intenziteta svjetla i upotreba maksimalnog broja rasvjetnih tijela. Zadnjih godina se počela uvoditi LED javna rasvjeta uz objašnjenje odgovornih kako ona nudi uštede i bolju kvalitetu rasvjete. Ali kakvo je stvarno stanje na terenu?

LED rasvjeta fotografirana tako da je fotoaparat snimao s postavkama balansa boje za sunčan dan (5300K). Jasno se vidi zelena komponenta svjetla koju uzrokuje fosforni sloj. U pozadini je klasična natrijeva rasvjeta temperature svjetla oko 2500K.

LED rasvjeta fotografirana tako da je fotoaparat snimao s postavkama balansa boje za sunčan dan (5300K). Jasno se vidi zelena komponenta svjetla koju uzrokuje fosforni sloj. U pozadini je klasična natrijeva rasvjeta temperature svjetla oko 2500K.

U rekonstruiranoj ulici Bana Josipa Jelačića u Velikoj Gorici postavljena je LED rasvjeta. I sve moguće prednosti LED rasvjete su poništene njenom neadekvatnom upotrebom. Temperatura svjetla novih rasvjetnih tijela je oko 4000K s karakterističnim zelenkastim odsjajem kojeg možda neiskusno oko neće ni primijetiti. Zeleni odsjaj dolazi od sloja fosfora koji se koristi kako bi se dio svjetla emitirao u zelenkasto-žutom dijelu spektra. Problem je što taj fosfor „izgori“ nakon godina pa će nam na kraju ostati samo plavo svijetlo.

Umjesto na osvjetljavanje ulice veliki dio svjetla se gubi na osvjetljavanje fasade i terena "iza" rasvjetnog tijela.

Umjesto na osvjetljavanje ulice veliki dio svjetla se gubi na osvjetljavanje fasade i terena “iza” rasvjetnog tijela.

Intenzitet rasvjete je vidljivije veći, no koliki je on ne mogu točni reći dok ne provedem mjerenja luxmetrom na terenu.
LED rasvjeta nudi odličnu mogućnost kontrole geometrije svjetla jer pojedine diode daju usmjereni snop, ali rasvjetna tijela upotrebljena na stupovima daju svjetlost u krug. Čovjek se uistinu zapita tko je projektirao takvo rasvjetno tijelo jer se zna kako će ono biti postavljeno na jednu stranu ulice. Rezultat toga je taj da je strana ulice nasuprot rasvjeti daleko tamnija, a fasade objekata „iza“ rasvjetnog stupa su jarko osvijetljene. Dapače, to svjetlo kroz prozor upada ljudima u stambeni prostor, što definitivno nije poželjno. Žalosno je što je problem geometrije svjetla lako moguće riješiti sa sjenilima koji bi reflektirali više svjetla na nasuprotnu stranu ulice, a ujedno spriječili nepoželjno curenje svjetla u stanove i iznad horizonta, što je glavni uzrok svjetlosnog onečišćenja.

Usporedba homogenosti osvjetljavanja plohe s LED i "klasičnom", natrijevom rasvjetom.

Usporedba homogenosti osvjetljavanja plohe s LED i “klasičnom”, natrijevom rasvjetom.

Može se uočiti i manja homogenost intenziteta svjetla na površini koja se osvjetljava. Tako je svjetlo ispod samog rasvjetnog stupa s LED svjetiljkom jarko, a između stupova su lokalni minimumi više izraženi. Opet, to se sve moglo riješiti sa sjenilima i reflektorima s unutrašnje strane sjenila.

Zaključak: Ako je ova rasvjeta usporediva s onom kakva se postavlja u Varaždinu, u tom slučaju možemo pretpostaviti kako je snaga svakog rasvjetnog tijela 7750 lumena, tj oko 72W. Prednost takvih rasvjetnih tijela je dugotrajnost, jer imaju deklarirani radni vijek od više desetaka tisuća sati. Ali bode u oko činjenica kako barem 40% svjetla biva potrošeno bez potrebe na neželjeno osvjetljavanje dvorišta i fasada. S malo pametnijim dizajnom svjetiljke ili odabirom bolje svjetiljke mogli smo uštedjeti tih 40% svjetla i kao rezultat imali bi rasvjetno tijelo koje troši 45W. K tome je boja svjetla takva da značajno više ometa živi svijet, kukce, ptice i životinje, koje su tijekom milijuna godina navikle na cikluse dana i mjesečine. Javna rasvjeta koja imitira dnevno svjetlo za njih je posebno pogubna, ali o tome će biti u nekom drugom članku.

Zar se ne možemo bolje od ovog?

23 comments on “Javna rasvjeta u Velikoj Gorici”

  1. Ljubomir Perušić Reply

    OSVRT PROJEKTANTA NA TEKST JAVNA RASVJETA U VELIKOJ GORICI

    ………..Naše komunalne službe se ne obaziru previše na kvalitetu rasvjete već je odabiru prema kriterijima koji nama nisu poznati. U Hrvatskoj se kad je u pitanju javna rasvjeta mogu primijetiti dva trenda: želja za postizanjem što većeg intenziteta svjetla i upotreba maksimalnog broja rasvjetnih tijela. Zadnjih godina se počela uvoditi LED javna rasvjeta uz objašnjenje odgovornih kako ona nudi uštede i bolju kvalitetu rasvjete. Ali kakvo je stvarno stanje na terenu? …………

    Očito je riječ o nepoznavanju problematike javne rasvjete od strane autora članka. Kao prvo kada se upušta u problematiku javne rasvjete autor bi trebao znati služiti se hrvatskim terminima pa tako :
    – Nije „rasvjetno tijelo“ već SVJETILJKA
    – nije „osvjetljenje“ nego RASVJETLJENOST
    – nije „intenzitet“ nego RAZINA RASVJETLJENOSTI odnosno LUMINANCIJE

    Za informaciju autoru članka kriteriji odabira rasvjetnog sustava za pojedine ulice određuje se na bazi Hrvatskih normi HRN EN 13201 i ne određuje ih komunalna služba već projektant na temelju točno definiranih ulaznih parametara ( broj vozila na dan , udio pješačko-biciklističkog prometa , dozvoljena brzina kretanja motornih vozila , kritične točke i tako dalje).
    Dakle u konkretnom slučaju ništa nije određeno „na pamet“ ( kako sugerira autor ) već na temelju vjerodostojnih ulaznih podataka.

    ………LED rasvjeta fotografirana tako da je fotoaparat snimao s postavkama balansa boje za sunčan dan (5300K). Jasno se vidi zelena komponenta svjetla koju uzrokuje fosforni sloj. U pozadini je klasična natrijeva rasvjeta temperature svjetla oko 2500K ……

    Pripomena autoru članka da je klasična natrijeva rasvjete u pozadini slike temperature boje 2000K a ne 2500K toliko radi točnog informiranja javnosti.

    ………..U rekonstruiranoj ulici Bana Josipa Jelačića u Velikoj Gorici postavljena je LED rasvjeta. I sve moguće prednosti LED rasvjete su poništene njenom neadekvatnom upotrebom. Temperatura svjetla novih rasvjetnih tijela je oko 4000K s karakterističnim zelenkastim odsjajem kojeg možda neiskusno oko neće ni primijetiti. Zeleni odsjaj dolazi od sloja fosfora koji se koristi kako bi se dio svjetla emitirao u zelenkasto-žutom dijelu spektra. Problem je što taj fosfor „izgori“ nakon godina pa će nam na kraju ostati samo plavo svijetlo……..

    „Iskusno oko“ autora članka „primijetilo „ je zelenkasti odsjaj od sloja fosfora koji „izgori“ pa nam tako ostaje samo plavo svjetlo. Svaka svjetiljka a u konkretnom slučaju LED izvor svjetlosti ima svoj životni vijek pa tako i LED svjetiljka za koji proizvođač jamči 50.000 radnih sati. Upućujem autora da svoje stručno zapažanje glede trajanja fosfornog sloja uputi na proizvođača svjetiljke tj firmu Philips. Jedino što je točno u gornjem tekstu je da je temperatura boje LED izvora svjetlosti 4000K.

    …………Intenzitet rasvjete je vidljivije veći, no koliki je on ne mogu točni reći dok ne provedem mjerenja luxmetrom na terenu.

    Pripomena autoru članka da je prema HRN EN 13201 kriterij za vrednovanje javne rasvjete za prometnice s motornim prometom mjerenje LUMINANCIJE a ne rasvjetljenosti ( što je u konkretnom slučaju ) . Izraz luminancija je preuzet iz engleskog jezika budući da u hrvatskom jeziku nemamo adekvatnu riječ ( hrv. Svjetlina kolnika ) i to je JEDINA SVJETLOTEHNIČKA VELIČINA koju ljudsko oko percipira kao svjeltost . Dakle mjerenje rasvjetljenosti s luxmetrom u konkretnom slučaju je bez predmetno a k tome je interesantan navod autora da je „intenzitet rasvjete“ vidljivo veći ali u odnosu na što ?
    Volio bih da mi autor članka objasni po kojim kriterijima će mjeriti rasvjetljenost i s kojim instrumentom. Naputak autoru članka da za mjerenje LED rasvjete postoje posebni instrumenti koji mjere rasvjetljenost u točno određenom rasponu temperature boje svjetla koje se u teoriji rasvjete preračunavaju u nano metre. Dakle kod mjerenja razine rasvjetljenosti LED rasvjete postoje profesionalni luxmetri .

    Nevjerojatna i neargumentirana konstatacija autora članka……. rasvjetna tijela upotrebljena na stupovima daju svjetlost u krug……… govori samo o tome da autor članka ne razumije svjetlotehniku. Za informaciju autoru članka i zainteresiranim čitateljima predviđene LED svjetiljke su zasjenjene ( cut-off ) asimetrične svjetlotehničke karakteristike ( klasa blještanja G3 ). U konkretnom slučaju uz postavljene stupove je izgrađena pješačko biciklistička staza a nasuprot , s druge strane ceste , izgrađena je samo pješačka staza. U teoriji javne rasvjete kao i prema HRN EN 13201 pješačko biciklističkoj stazi dodjeljena je klasa javne rasvjete S1 a samo pješačkoj stazi klasa javne rasvjete S3

    ……… a fasade objekata „iza“ rasvjetnog stupa su jarko osvijetljene…….
    U teoriji javne rasvjete takovo svjetlo na koje upozorava autor članka naziva se „provalno svjetlo“ ( definira ga vrijednost SR )koje treba , prilikom projektiranja javne rasvjete, svesti na najmanju moguću mjeru. U konkretnom slučaju stupovi javne rasvjete mogli su biti postavljeni jedino na tim pozicijama zbog postojeće infrastrukture. Prema iskustvu koje imamo u naseljenim mjestima gdje su stambeni objekti izgrađeni na način da su različito udaljeni od prometnice gotovo je nemoguće apsolutno udovoljiti zahtjevu za što manjim provalnim svjetlom.

    ………Žalosno je što je problem geometrije svjetla lako moguće riješiti sa sjenilima koji bi reflektirali više svjetla na nasuprotnu stranu ulice, a ujedno spriječili nepoželjno curenje svjetla u stanove i iznad horizonta, što je glavni uzrok svjetlosnog onečišćenja………..
    Sjenilo kao dodatni element za sprečavanje pojave provalnog svjetla „ ne reflektira“ svjetlo i isto mora biti obojano sa mat crnom bojom jer u protivnom proizvelo bi dodatno i nekontrolirano blještanje u smjeru vozača motornog vozila, dakle rasvjetljavanje „nasuprotne strane ulice“ postiže se odabirom adekvatne optike LED rasvjetnog sustava a ne sjajnim blendama. Pretpostavljam da je autor članka uočio da primjenjene LED svjetiljke u smjeru neba na isijavaju NIŠTA od ukupno proizvedenog svjetlosnog toka ( ULOR= 0%) pa tako u konkretnom slućaju nekorektno je , na bazi dojma autora , govoriti o svjetloonečišćenju

    ……….Može se uočiti i manja homogenost intenziteta svjetla na površini koja se osvjetljava. Tako je svjetlo ispod samog rasvjetnog stupa s LED svjetiljkom jarko, a između stupova su lokalni minimumi više izraženi. Opet, to se sve moglo riješiti sa sjenilima i reflektorima s unutrašnje strane sjenila…….
    Što kazati ? opet nepoznavanje problematike javne rasvjete i nekorektan primjer usporedbe pozicije LED rasvjete u odnosu na postojeću rasvjetu sa NAV izvorom svjetlosti. Autor daje sliku LED rasvjete u zavoju i uspoređuje ju sa NAV rasvjetom na ravnom dijelu , ali idemo redom u teoriji javna rasvjete i prema HRN EN 13201 potpuno je nepoznat izraz „homogenost„ već za taj slučaj koristimo izraz JEDNOLIKOST. U konkretnom slučaju za predmetnu prometnicu određena je klasa javne rasvjete kako slijedi :
    a) ravni potez klasa javne rasvjete ME3a a za dio ceste u zavoju klasa javne rasvjete CE3
    b) opća jednolikost luminancije za klasu ME3a iznosi minimum 40% a uzdužna jednolikost luminancije na svakom voznom traku minimum 70%
    c) jednolikost rasvjetljenosti za klasu CE3 iznosi min. 40%

    Svi gore navedeni zahtjevi su u konkretnom slučaju ispoštovani

    ……….Opet, to se sve moglo riješiti sa sjenilima i reflektorima s unutrašnje strane sjenila…….
    Na ovu konstataciju uistinu nemam pravi odgovor pa to prepuštam zainteresiranim čitateljima.
    Na kraju za ovaj dio autorovog članka moram konstatirati da je promaklo autoru vidjeti koliko je svjetloonečišćenje koje proizvodi javna rasvjeta sa NAV izvorom svjetlosti , daleko više od dopuštenog ali autor o tome niti riječi !!

    ……….Zaključak: Ako je ova rasvjeta usporediva s onom kakva se postavlja u Varaždinu, u tom slučaju možemo pretpostaviti kako je snaga svakog rasvjetnog tijela 7750 lumena, tj oko 72W. Prednost takvih rasvjetnih tijela je dugotrajnost, jer imaju deklarirani radni vijek od više desetaka tisuća sati. Ali bode u oko činjenica kako barem 40% svjetla biva potrošeno bez potrebe na neželjeno osvjetljavanje dvorišta i fasada. S malo pametnijim dizajnom svjetiljke ili odabirom bolje svjetiljke mogli smo uštedjeti tih 40% svjetla i kao rezultat imali bi rasvjetno tijelo koje troši 45W. ………..

    Da bi izbjegli sve nedoumice moramo baratati sa konkretnim podacima a ti su da je u konkretnom slućaju predviđena LED svjetiljka snage 93W i ukupno proizvedenog svjetlosnog toka od 9700 lm .
    Svjetiljka je zasjenjene asimetrične karakteristike ( cut-off) , klase blještanja G3 , ULOR 0% i temperature boje 4000K. ( na postojećem dijelu predmetne ulice u primjeni su svjetiljke sa NAV 150W izvorom svjetlosti, polu zasjenjene asimetrične karakteristike i klase blještanja G2).
    Ne znam od kuda autoru podatak da se nepotrebno rasipa 40% proizvedenog svjetlosnog toka pa bih volio da mi pojasni način na koji je došao do tog podatka.
    Prilikom projektiranja javne rasvjete projektant mora uzeti u obzir sve elemente oko sigurnosti odvijanja motornog i pješačkog prometa , oko sprečavanja svjetloonečišćenja (ULOR) , oko smanjenja provalnog svjetla (SR) , oko geometrije instalacije javne rasvjete i pozicije postave stupnih mjesta , oko primjene energetski učinkovite svjetiljke.
    No dali je uistinu moguće u postojećim naseljenim mjestima baš sve zadovoljiti ili pak treba napraviti određene kompromise ? Sugestija autora članka da s smanjenjem rasipanja svjetlosnog toka za 40% automatski smanjujemo i snagu za 40% jednostavno „ne drži vodu“ i za takovu diskusiju ovo je premali prostor da se to pojasni , međutim osnovni preduvjet za takovo što je da sudionici u raspravi imaju bar malo predznanje o izvorima svjetlosti , optičkim sistemima i teoriji i praksi javne rasvjete.

    ……… K tome je boja svjetla takva da značajno više ometa živi svijet, kukce, ptice i životinje, koje su tijekom milijuna godina navikle na cikluse dana i mjesečine. Javna rasvjeta koja imitira dnevno svjetlo za njih je posebno pogubna, ali o tome će biti u nekom drugom članku………..

    Evidentan je pogubni utjecaj javne rasvjete na kukce , ptice i životinje ali , nažalost , svi navedeni su kolateralne žrtve civilizacije i urbanog života .
    Da se ne bi zavaravali kukci kod primjene LED rasvjete ugibaju zbog dugotrajnog leta i iscrpljenosti „jer misle da je dan“ međutim gotovi isti broj ugiba ih i kod primjene NAV izvora svjetlosti s time da se većina njih sprži na izrazito vrućem zaštitnom poklopcu svjetiljke.
    Nažalost moramo priznati sebi i ostalima da smo u tom segmentu „izgubili „ bitku u gradovima ali moramo i možemo puno toga učiniti na javnoj rasvjeti izvan urbanih područja.
    Na kraju zamolio bih autora članka da ubuduće , prije nego što počinje pisati članke na takovu temu , pozove i konzultira projektanta kako bi se izbjegle sve moguće nezgodne situacije.

    Projektant
    Ljubomir Perušić b.i.e.

  2. Boris Štromar Reply

    Poštovani g. Perušić,

    puno vam hvala na opsežnom odgovoru. Lijepo je vidjeti da se projektanti brinu o kritikama na vlastite radove i hrvatskom pravopisu, no ovdje je ipak naglasak o ekološkom utjecaju rasvjete koja se zaista i postavlja po čudnim kriterijima. Naime, zaista je čudno kako grad Velika Gorica usred višegodišnje krize kojoj se ne nazire kraj pronalazi financije za postavljanje moderne LED rasvjete koja je VRLO SKUPA u odnosu na natrijeve SVJETILJKE. O problemu svjetlosnog onečišćenja pojedinci su počeli upozoravati prije 15 godina, a odgovori su bili da je ekološka, full cut-off rasvjeta u startu nešto skuplja. Koji su to odnosi veličina, nisam upoznat, no možda me možete “prosvijetliti”. Građani Velike Gorice bi trebali imati pravo to znati. Argument početne cijene koštanja bio je čak važniji od činjenice da bi se investicija vratila nakon nekoliko godina kroz uštedu u električnoj energiji, a sada se odjednom postavljaju LEDice koje su u startu nekoliko puta skuplje od natrijevih svjetiljki, a barijera famozne početne cijene koštanja netragom je nestala…

    Ekološka rasvjeta nije samo ona koja štedi struju. Države koje su usvojile KVALlTETNE Zakone i Uredbe o svjetlosnom onečišćenju (Italija i Slovenija) ZABRANJUJU korištenje SVJETILJKI temperature veće od 3000K. Sva nova istraživanja pokazuju da plava komponenta emisije svjetlosti koju imaju sve LED lampice (svjetiljke?) ima ZNATNO VEĆI utjecaj na masakr noćnih živih bića, BEZ OBZIRA NA CCT BOJU SVJETLOSTI: http://phys.org/news/2014-10-invertebrates-conventional.html (“The researchers also tried the same experiment using different LED brands and types and with different filters but found the results remained the same—the bugs came at all of them in hordes.”). Plava svjetlost se također 10x više raspršuje u atmosferi (prosječni čitatelj neka se prisjeti pitanja “zašto je nebo plavo?”) pa tako ima znatno više pridonosi svjetlosnom onečišćenju. Osim toga, ista plava komponenta uzrokuje drastično smanjenje produkcije melatonina kod ljudi: http://www.news-medical.net/news/20110912/Exposure-to-white-LED-light-suppresses-melatonin-production.aspx – prema tome, 0% ULOR svjetiljka koja šalje provalno svjetlo u stanove možda izgleda dobro na papiru, ali ima itekako negativan utjecaj na ljudsko zdravlje (“Exposure to the light of white LED bulbs, it turns out, suppresses melatonin 5 times more than exposure to the light of High Pressure Sodium bulbs that give off an orange-yellow light.”; “male volunteers were exposed to cold white CFLs (40 lx at 6,500 K) and incandescent lamps (40 lx at 3,000 K) for two hours in the evening. The melatonin suppression was significantly greater after exposure to the 6,500 K light, suggesting that our circadian system is especially sensitive to blue light even at low light levels (40 lx)”).

    Je li i to nešto što projektanti uzimaju u obzir ili će se stanari morati pomiriti da su “izgubili bitku” i zadovoljiti povećanim rizikom od pojave karcinoma? Čini da alternative postoje, ali da je proizvođačima svjetiljki i onima koji ih prodaju financijski isplativije gurati skupe LED lampice sa 0% ULOR kao “ekološke” jer se na njima može dignuri znatno veća provizija. Osim toga, kada javnost bude informirana istraživanjima o tolikim negativnim aspektima plave komponente rasvjete, sve te svjetiljke trebati će zamijeniti i eto nove runde zarade, znatno prije nego li istekne 50.000 radnih sati. To je poput dvostrukog farbanja tunela, ali na površini cijele Hrvatske.

    Projektantima bi trebala biti dužnost znati sve negativne ekološke aspekte svjetiljki, ne samo za kukce i šišmiše već i za ljude. Razumljivo je da profesionalci kojima je cilj projektirati kvalitetno rasvijetljenu ulicu nekada te aspekte nehotice zanemaruju ili možda nisu upoznati sa novijim istraživanjima. Ekipa ekorasvjete.net o tome će vrlo rado napraviti predavanje za zainteresirane projektante. O prvom predavanju pregovara se upravo u Velikoj Gorici te vas mogu obavijestiti kada točan datum bude utanačen.

  3. Vedran Vrhovac Reply

    Poštovani gospodine Perušiću,

    tjedan dana već razmišljam o vašem komentaru i kako vam ponuditi zadovoljavajuću repliku. Došao sam na kraju do zaključka kako moje znanje i upotreba svjetlotehničarskih izraza ne može doseći vašu razinu. Ali i dalje vjerujem kako moja argumentacija vrijedi sa stajališta laika jer ako nešto ne izgleda dobro onda nije vjerojatno nije dobro i za to ne trebam biti profesionalac. Jedna zgodna analogija: dim će nas ugušiti znali mi njegov sastav ili ne. Ispričavam se na neispravnoj upotrebi terminologije, potrudit ću se u sljedećim tekstovima izbjeći te greške.

    Što se tiče luxmetra, on je instrument jasne namjere kao i metar. Luxmentar je poput metra, postoji profesionalniji metar koji ćemo moći izmjeriti nešto pouzdano u milimetar, a postoji i onaj kojim ćemo izmjeriti nešto pouzdano u centimetar. Mene ne interesiraju točne vrijednosti već samo okvirne. Usput, ako su poštovane neke norme onda ne vidim čemu zazivanje profesionalnog luxmetra jer će moja mjerenja pokazati da su vrijednosti unutar njih.

    Žalosti me to što će se prijelaz na novu tehnologiju nije iskoristio kao odlična prilika da se suprotstavljene strane nađu i nađu kompromisno rješenje koje bi obje učinilo zadovoljnima. Broj rasvjetnih tijela koji će biti prodan u narednim godinama ionako ne bi bio upitan zbog postignutog dogovora.

    Srdačan pozdrav
    Vedran Vrhovac

  4. ljubomir perušić Reply

    Štovani g. Štromar
    Ne želim nikoga , pa niti vas „prosvjetljavati“ već želim voditi konstruktivni razgovor temeljen na činjenicama a ne na paušalnim podacima . Ako prihvaćate takav način komuniciranja imati ćete u meni korektnog sugovornika no preduvjet je da se ipak nešto malo zna o teoriji i praksi u javnoj rasvjeti pa se slijedom toga moramo pridržavati važeće hrvatske terminologije iz područja javne rasvjete i to nije stvar hrvatskog pravopisa.
    Pokušat ću , kako ste složili vaš tekst , dati svoje komentare ne sa svrhom ulaženje u konfliktne situacije već sa svrhom argumentiranog odgovora koji se temelje na egzaktnim podacima.
    Cijena LED svjetiljke nije „nekoliko„ puta skuplja od adekvatne natrijeve svjetiljke već je konkretnom slučaju u Velikoj Gorici situacija ovakva :
    – Natrijeva svjetiljka koja udovoljava svim predviđenim kriterijima za konkretnu prometnicu ima cijenu oko 3.000,00 KN ( zašto „oko“ jer to ovisi od proizvođača ) dok je ugrađena LED svjetiljka , prema meni dostupnim podacima , imala cijenu 5.500,00 KN . Kao što vidite to nije „nekoliko“ puta i naravno građani Velike Gorice to moraju znati.
    – Isto tako građani Velike Gorice moraju znati da ugrađena LED rasvjeta troši gotovo 50% manje snage od ekvivalentne rasvjete sa NAV izvorom svjetlosti , zatim da na LED rasvjeti 12,5 godina neće biti troška održavanja ( jamstvo proizvođača na svjetiljku je 5 godina) za razliku od NAV svjetiljki gdje se svakih 3 do 4 godine mora zamijeniti izvor svjetlosti a kod treće zamjene izvora svjetlosti potrebno je zamijeni kompletni blok pred spojnih naprava. Troškovi zamjene podrazumijevaju trošak uporabe hidrauličke dizalice , trošak obustave prometa ,trošak dvojice kvalificiranih djelatnika te na koncu trošak izvora svjetlosti i bloka pred spojnih naprava.

    Zainteresiranu javnost treba točno informirati pa ne znam zašto vam je promaklo navesti da i RH ima svoj Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (Narodne novine, broj 114/2011) bez obzira što on po vama NIJE KVALITETAN . Koliko se sjećam i vi ste osobno bili aktivni učesnik svih rasprava ( Brodarski institut) vezanih na donošenje našeg Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Istina spomenuti naš Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja nije idealan i pun je kompromisa ali ipak ga imamo. Vi osobno znate da sam ja, Perušić , vas astronome u velikoj mjeri podržavao u vašim argumentiranim zahtjevima , prijedlozima i zapažanjima ( rasvjeta Jurjevske ulice u Zgb) ali sve do trenutka kada ste u tim zahtjevima postali „isključivi“. I sami znate kako je završila rasprava o primjeni hrvatske Uredbe ( kao sastavnog dijela Zakona) u Ministarstvu zaštite okoliša na kojoj ste imali aktivno učešće. Cijela rasprava se svela na osobne diskvalifikacije , međutim u jednom se slažem s vama da Uredbu treba korigirati i to najviše u 20% njenog cijelog sadržaja no cijela je stvar propala.

    Što se tiče „zabrane“ primjene izvora svjetlosti preko 3000K nisam baš siguran da je to učinila Italija dok je za Sloveniju možda to i istina jer su tamošnji Zakon o sprečavanju svjetloonečišćenja pisali astronomi bez učešća stručnjaka iz drugih struka pa i svjetlotehničara.

    Javnosti radi , da razjasnimo razliku između 3000K i 4000K i to poglavito glede utjecaja plavog dijela spectra koji ima svoj maksimum kod 450 do 470 nm. Na dijagramima zračenja uočavamo da je učešće plavog svjetla gotovo isto i kod 3000K i kod 4000K. Dijagrame nažalost ne mogu zalijepiti u ovaj tekst ali vam ih mogu poslati mailom

    No vratimo se našoj temi, pozivate se na naučna istraživanja , koja su točna glede utjecaja bijelog svjetla 6500K na ljudsko zdravlje ( Melatonin ) , međutim u Velikoj Gorici je riječ o temperaturi boje od 4000K pa ta usporedba nije korektna. Nadalje na slici od g. Vedrana gdje se vidi utjecaj provalnog svjetla na stambeni objekt u Ulici JB Jelačića u Velikoj Gorici vrijednost tog istog provalnog svjetla ne prelazi vrijednost od 10 Lx ( istraživanja su vršena za jačinu rasvjetljenosti od 40 Lx) pa to opet nije korektno.

    Vama za informaciju niti ja a niti ijedan drugi projektant javne rasvjete ne koristi LED izvore svjetlosti temperature boje od 6500K u cestovnoj rasvjeti budući da ta temperatura jednostavno nije uporabljiva u instalacijama JR s obzirom na činjenicu da se najveći proizvedeni dio svjetlosti nalazi u Scotopskom vidnom području kada su aktivni isključivo vidni perceptori „štapići“ i kada je kontrastna osjetljivost čovjekovog oka veoma mala ( jako bitno za motorni promet) .

    Štetni utjecaj LED rasvjete na ljudsko zdravlje je evidentan ako je udio plavog svjetla izrazito velik ( slučaj za temperaturu boje veće od 5000K !!! ) i ako je jačina provalnog svjetla oko 40 Lx.

    No što je sa izvorom svjetlosti na bazi natrija visokog tlaka ?
    Svi znamo da natrij visokog tlaka sadrži oko 29 mg žive ( ovisno o snazi i proizvođaču). U gradu Zagrebu imamo u uporabi oko 120.000 natrijevih izvora svjetlosti. U jednoj godini prosječno se zamijeni oko 30.000 izvora svjetlosti , pitam vas g. Štromar gdje završavaju pregorjele natrijeve žarulje i kako se iste zbrinjavaju. Sigurno znate podatak koliko litara vode zagadi 1 mg žive i ako to pogledamo kontekstu da ako samo 1% od 30.000 komada NAV žarulja godišnje završi nekontrolirano na odlagalištu otpada dolazimo do zastrašujećeg podatka. O štetnosti NAV izvora svjetlosti mogao bih pisati i u kontekstu elektromagnetnog zračenja prigušnica ali to ako treba neki drugi puta.

    Da zaključim , od provalnog svjetla možemo se zaštiti a od žive koja prodre u podzemne vode ne možemo se zaštiti. Zašto to pišem , jer ste opet isključivi i za vas astronome jedino je pravi izvor svjetlosti natrij visokog tlaka jer ima temperaturu boje 2000K i najmanje šteti vašim opservacijama.

    Bio bih jako sretan da cijela ova priča ( prepiska ) završi ovim mojim odgovorom a da se ubuduće sretnemo i konstruktivno porazgovaramo sve u svrhu pronalaženja kvalitetnih i održivih rješenja po pitanju ekologije za koju sam itekako zainteresiran.

    I na kraju vrlo rado ću se odazvati vašem pozivu za predstojeće predavanje u Velikoj Gorici na temu ekološke rasvjete.

    Ljubomir Perušić b.i.e.

  5. ljubomir perušić Reply

    Štovani g. Vrhovac
    Zahvaljujem na vašem odgovoru na moj komentar i ne mogu se oteti dojmu da od svega što sam napisao vi ste našli dvije stvari i to hrvatski pravopis i sebe predstavili kao „laika“ , međutim vi ste se kroz svoj članak nametnuli kao poznavateljem problematike javne rasvjete a što neupitno proizlazi iz vaših slijedećih navoda :
     ……………. Temperatura svjetla novih rasvjetnih tijela je oko 4000K s karakterističnim zelenkastim odsjajem kojeg možda neiskusno oko neće ni primijetiti. Zeleni odsjaj dolazi od sloja fosfora koji se koristi kako bi se dio svjetla emitirao u zelenkasto-žutom dijelu spektra. Problem je što taj fosfor „izgori“ nakon godina pa će nam na kraju ostati samo plavo svijetlo……………dakle vi imate iskusno oko koje vidi zeleni odsjaj od sloja fosfora i vi znate da taj , za neiskusno oko nevidljivi , fosfor izgori
     ………….. Intenzitet rasvjete je vidljivije veći, no koliki je on ne mogu točni reći dok ne provedem mjerenja luxmetrom na terenu………….dakle vi znate da je intenzitet rasvjete vidljivije veći ( samo niste napisali u odnosu na što ?)
     ………….. LED rasvjeta nudi odličnu mogućnost kontrole geometrije svjetla jer pojedine diode daju usmjereni snop, ali rasvjetna tijela upotrebljena na stupovima daju svjetlost u krug. Čovjek se uistinu zapita tko je projektirao takvo rasvjetno tijelo jer se zna kako će ono biti postavljeno na jednu stranu ulice. Rezultat toga je taj da je strana ulice nasuprot rasvjeti daleko tamnija, a fasade objekata „iza“ rasvjetnog stupa su jarko osvijetljene…………….dakle vi ste pouzdano zaključili da primjenjene LED svjetiljke daju svjetlost u krug
     …………… Može se uočiti i manja homogenost intenziteta svjetla na površini koja se osvjetljava. Tako je svjetlo ispod samog rasvjetnog stupa s LED svjetiljkom jarko, a između stupova su lokalni minimumi više izraženi. Opet, to se sve moglo riješiti sa sjenilima i reflektorima s unutrašnje strane sjenila………….dakle vi znate kako se može riješiti problem homogenosti intenziteta svjetla i to sa sjenilima i reflektorima s unutrašnje strane sjenila

    I na kraju vaša zadnja rečenica ……………….. Žalosti me to što će se prijelaz na novu tehnologiju nije iskoristio kao odlična prilika da se suprotstavljene strane nađu i nađu kompromisno rješenje koje bi obje učinilo zadovoljnima. Broj rasvjetnih tijela koji će biti prodan u narednim godinama ionako ne bi bio upitan zbog postignutog dogovora……………… je ustvari ono na čemu ja uvijek inzistiram i to ne bih nazvao „suprotstavljene strane“ već ZAINTERESIRANE STRANE. Za tu vrstu dijaloga uvijek sam otvoren i u tom pravcu možemo ( a i moramo ) nastaviti našu suradnju pa predlažem da prekinemo diskusiju na ovaj način ( prepiske ) već da počnemo konstruktivne razgovore , nadam se , već na vašem najavljenom predavanju u Velikoj Gorici.

    Ljubomir Perušić b.i.e.

  6. Boris Štromar Reply

    Poštovani g. Perušić,

    kada već krećemo sa citatima, prije nekoliko godina ste tvrdili “Rasvjeta temperature 7000 Kelvina plavičasto svjetlo će uništiti i potamaniti tri puta više kukaca od žučkaste rasvjete temperature 2000 Kelvina.” http://www.zagrebancija.com/hr-aktualnosti/ulicna-rasvjeta-izaziva-hormonalne-poremecaje_316910 a sada odjednom tvrdite da “međutim gotovi isti broj ugiba ih i kod primjene NAV izvora svjetlosti” iako su istraživanja pokazala ne samo da to nije točno, već da BILO KOJA LED RASVJETA ima znatno pogubniji učinak na noćne životinje.

  7. Boris Štromar Reply

    Poštovani g. Perušić,

    Zakon o svjetlosnom onečišćenju dotičan problem samo definira te ne predviđa nikakva pravila postavljanja ravjete niti eventualne sankcije (osim za svjetlosne topove). Hvala vam na komentaru za LED rasvjetu od 3000 i 4000K – osobno smatram da je sa ekološkog stajališta bespredmetno gledati CCT vrijednosti kada LED rasvjeta uvijek ima plavu komponentu koja uzrokuje 5-10x veće svjetlosno onečišćenje, bez obzira o kojoj temperaturi se radilo. S obzirom da istraživanja pokazuju da plavo svjetlo izrazito negativno utječe na ljudsko zdravlje, nisam siguran je li poželjno kockati se CCT vrijednostima. Osim toga, prijedlog Uredbe dozvoljavao je, čak štoviše, ZAHTJEVAO upotrebu svjetlosti do 6500K. Ne čini mi se korektno da ljudsko zdravlje ovisi o dobroj volji projektanata rasvjete, bez obzira što bi vaši projekti možda bili korektnije izvedeni.

    Ekološko zbrinjavanje rasvjetnih tijela ovdje nije tema. Naime, država bi trebala brinuti o ekološkom zbrinjavanju BILO KAKVOG otpada, a također i voditi računa o zdravlju ljudi, a ne da budemo primorani birati “manje zlo”. Nisam siguran da će građani Hrvatske pristati na 5x veći rizik od pojave karcinoma zato što država ne brine o istrošenim svjetiljkama.

    Također mi je neobično da se sada na sav glas hvali izrazito skupa LED rasvjeta, a do prije par godina ste i samo tvrdili da ste rasvjetu npr. Dubrovačke avenije i Nove ceste “morali” postaviti pod kutem.

    Za vašu informaciju, astronomi preferiraju NISKOTLAČNU natrijevu rasvjetu, a onih par reflektora kod Cmroka su samo kap u moru – što ste i sami primjetili u komentaru na drugom tekstu sa ovih web stranica. Stavka iz prijedloga Uredbe o nekih 250m “zaštite” od zvjezdarnica je sramotna – u Italiji je definiran radijus zaštite od 25 kilometara od profesionalnih, te 10km od neporofesionalnih zvjezdarnica. Takva “pomoć” od par spuštenih reflektora i 200 metara je čista uvreda.

  8. Juraj Ljubešić Reply

    Pozdrav!

    Premda kasno, moram se uključiti u raspravu. Naime g. Perušić je zaboravio na nekoliko sitnih ali skupih detalja.

    1.
    Točno je da se VTNa žarulje moraju mijenjati svakih +/-20.000 sati, a predspojne naprave (prigušnice) svakih +/-60.000 sati rada. Problem je u tome što jedna žarulja košta oko 140 kn, a prigušnica oko 350 kn.
    LED svjetiljke teoretski traju 50-100.000 sati, ali se nakon toga mora zamijeniti cijela svjetiljka. Cijena – prava sitnica 5.500 kn po navodu g. Perušića.
    Teoretski bi se moglo zamijeniti samo LED module u svjetiljci, ali dok način mehaničke montaže nije definiran normom kao što je to za edisonov navoj za žarulje. Koji će to proizvođač svjetiljki nakon deklariranog životnog vijeka od 12,5 godina još uvijek imati u ponudi module koji se mogu izravno fizički ugraditi u postojeću svjetiljku? Pa čak i kad to bude tako, još uvijek ostaje bar pola cifre (razlika VTNa svjetiljke bez žarulje i prigušnice u odnosu na LED svjetiljku), tj. gotovo 3.000 kn po svjetiljci.

    2.
    Točno je da u svakoj VTNa žarulji ima nekoliko mg žive.
    Protupitanje je koliko žive, kadmija, olova i drugih manje ili više toksičnih sastojaka ima u elektronici LED svjetiljke?
    I o jednom i o drugom se mora voditi računa i na adekvatan način ih zbrinjavti.
    Dodajmo cjelokupnoj računici utrošak energije i ostalih resursa za proizvodnju i zbrinjavanje LED svjetiljke (cijele – vidi pod 1.) i VTNa žarulje s prigušnicom.
    Nisam baš siguran na koju stranu bi se “ekološka vaga” nagnula.

    3.
    Deklarirani životni vijek LED svjetiljke jest 50-100.000 sati. Toliko je očekivani životni vijek same diode. Međutim, za dobivanje bijelog svjetla najčešće se koriste plave diode s pokrovom od žutog fosfora. Dio plave svjetlosti iz diode izaziva žuti sjaj fosfora što u kombinaciji daje bijelu svjetlost.
    Problem je u tome što je “životni vijek” fosfornog sloja znatno kraći od životnog vijeka diode. Ozbiljna degradacija žute komponente je vidljiva već nakon 20-ak tisuća sati rada. Problem je to izraženiji što je viša radna temperatura, tj. za svjetiljke velike snage.
    Tako već nakon navedenih +/-20.000 sati intenzitet LED svjetiljke znatno padne, a istodobno ukupni spektar otkliže prema plavom.
    http://www.nickhill.co.uk/white_LED_life_expectancy.html
    Od gornjeg mjerenja je prošlo 7 godina pa su rezultati danas možda i nešto bolji. Ali i onda su proizvođači tvrdili da led traje 100.000 sati. Evidentno su lagali. Zašto im danas vjerovati da govore istinu?

    4.
    Zakonodavni okvir, kako kod nas, tako i bilo gdje u svijetu nije previše relevantan u ovoj raspravi. Nije tajna ni teorija urote da na pisanje zakona nemalo utječu razne interesne skupine. To što je nešto u skladu sa zakonom ne znači da je dobro, moralno i da ne može bolje i jeftinije.
    Tko ne vjeruje nek se sjeti privatizacije na HR način. Dobar dio te priče je bio u skladu s tada važećim zakonima. Koji su se kontinuirano mijenjali u skladu s “potrebama”. Rezultat svega je ovo što imamo.

    S poštovanjem
    Juraj Ljubešić, dipl.ing.el.

  9. Perušić Reply

    Štovani kolega Ljubešić,
    za konstruktivnu raspravu nikad nije kasno , međutim ja sam već u više navrata rekao da ne podržavam isključivost niti u jednoj temi i kada iz teksta uočim da rasprava ide u tom smjeru ( isključivosti ) odustajem od takove diskusije , toplo se nadam da se to neće dogoditi i nakon ove “naše” rasprave.
    Pa krenimo redom:
    1.
    ………………..Točno je da se VTNa žarulje moraju mijenjati svakih +/-20.000 sati, a predspojne naprave (prigušnice) svakih +/-60.000 sati rada. Problem je u tome što jedna žarulja košta oko 140 kn, a prigušnica oko 350 kn………….

    KOMENTAR
    VTNa izvori svjetlosti MORAJU SE mijenjati kada im nazivni svjetlosni tok padne za 20% a to je za VTNa 4Y izvor nakon 16.000 sati. Točno je da se nakon 16.000 VTNa izvor ne ugasi već „izdrži“ i 20.000 sati ali u takovoj situaciji troši električnu energiju a da istovremeno ne ostvaruje potrebne svjetlotehničke zahtjeve ( sigurnost prometa ) . Kako nazvati takovu instalaciju javne rasvjete nego neučinkovitom. Točno je da je prosječna cijena VTNa izvora svjetlosti ta koju ste napisali ali toj cijeni treba dodati čišćenje optičkog bloka , provjera/zamjena brtve, zamjena kopči zaštitnog pokrova svjetiljke ( praksa je pokazala da se na svjetiljkama Gamalux-LVC koje su u gotovo 90% u primjeni u V.Gorici nakon prve zamjene pokvari kopča ) provjera/zamjena kondenzatora ( jedan o češćih kvarova u VTNa svjetiljkama ) u gradu Zagrebu mjerenja su pokazala da je cos fi= 0,57 !!! ) i na koncu ekološki prihvatljivo odlaganje VTNa izvora svjetlosti koje također ima svoju cijenu…………

    ………………………LED svjetiljke teoretski traju 50-100.000 sati, ali se nakon toga mora zamijeniti cijela svjetiljka. Cijena – prava sitnica 5.500 kn po navodu g. Perušića………………..

    KOMENTAR
    ……………… Cijena – prava sitnica 5.500 kn po navodu g. Perušića………… čemu to g. Ljubešić !

    KOMENTAR
    Kako je predmet ove teme LED rasvjeta Ul. J.B.Jelačića u VG moram reći da su primijenjene , za ono doba , najefikasnije LED svjetiljke koje imaju ugrađenu opciju CLO ( Constant Lighting Output) i da su tada imale tu i takovu cijenu , međutim vama za informaciju danas imamo domaćeg proizvođača koji takovu LED svjetiljku sa tim karakteristikama prodaje za oko 3.000,00 KN ( uz puno veću učinkovitost lm/W)

    ……………….Teoretski bi se moglo zamijeniti samo LED module u svjetiljci, ali dok način mehaničke montaže nije definiran normom kao što je to za edisonov navoj za žarulje. Koji će to proizvođač svjetiljki nakon deklariranog životnog vijeka od 12,5 godina još uvijek imati u ponudi module koji se mogu izravno fizički ugraditi u postojeću svjetiljku? Pa čak i kad to bude tako, još uvijek ostaje bar pola cifre (razlika VTNa svjetiljke bez žarulje i prigušnice u odnosu na LED svjetiljku), tj. gotovo 3.000 kn po svjetiljci…………………..

    KOMENTAR
    Ja ne bih licitirao koliko bi koštala zamjena LED panela nakon 12,5 godina ali kako je LED tehnologija sve jeftinija gotovo sam siguran da to neće biti 3.000,00 kn dapače moglo bi biti reda veličine tri zamjene VTNa izvora i prigušnice uz već opisane radnje koje se moraju pri tom odraditi. Vama za informaciju montirana LED svjetiljka od Philipsa ima opciju zamjene LED panela.

    2.
    ……………..Točno je da u svakoj VTNa žarulji ima nekoliko mg žive…………….

    KOMENTAR.
    G. Ljubešić ……ne nekoliko mg žive…… već od 19 do 29 mg žive !!! ovisno o snazi i proizvođaču. Ne smijem niti pomisliti što se događa sa neadekvatno zbrinutim VTNa izvorima svjetlosti jer spomenuta živa u kombinaciji sa metanom na odlagalištima otpada stvara izrazito otrovan spoj koji završava u podzemnim vodama !!!! Vjerojatno ćete se , kao ekološki educirana osoba , složiti sa mnom da taj problem moramo promatrati cjelovito.

    ………………………….Protupitanje je koliko žive, kadmija, olova i drugih manje ili više toksičnih sastojaka ima u elektronici LED svjetiljke? ………………

    KOMENTAR
    Iskreno ne znam pa mi vi molim vas to recite ali mislim ništa manje nego što ga ima u kompjutorima , LED ili OLED ili Plazma televizorima i monitorima

    ………………….Nisam baš siguran na koju stranu bi se “ekološka vaga” nagnula. ………….

    KOMENTAR
    Ako gledamo cjelovito, sve što sam do sada napisao, niti ja nisam siguran na koju bi stranu to otišlo ! Postavimo si pitanje koliko neupitno manja potrošnja LED svjetiljke u odnosu na VTNa svjetiljku u konačnici doprinosi manjoj proizvodnji stakleničkih plinova. Zar ne bi smo i to trebali staviti na “ekološku vagu” ? O magnetnim prigušnicama mogli bi isto tako diskutirati , o njihovom nevidljivom ali ne i manje opasnom zračenju , kada bi i to metnuli na “ekološku vagu ” kako bi to izgledalo

    3.
    Deklarirani životni vijek LED svjetiljke jest 50-100.000 sati. Toliko je očekivani životni vijek same diode. Međutim, za dobivanje bijelog svjetla najčešće se koriste plave diode s pokrovom od žutog fosfora. Dio plave svjetlosti iz diode izaziva žuti sjaj fosfora što u kombinaciji daje bijelu svjetlost…………..

    KOMENTAR
    TOČNO………….

    ……………………Problem je u tome što je “životni vijek” fosfornog sloja znatno kraći od životnog vijeka diode. Ozbiljna degradacija žute komponente je vidljiva već nakon 20-ak tisuća sati rada. Problem je to izraženiji što je viša radna temperatura, tj. za svjetiljke velike snage……….

    KOMENTAR
    O tome bi mogli diskutirati jer sve to ovisi o kvaliteti i proizvođaču LED čipa. Konkretno u VG su LED čipovi od firme Cree za kojeg nisam baš siguran da bi si mogao dopustiti takav „luksus“

    …………………………Tako već nakon navedenih +/-20.000 sati intenzitet LED svjetiljke znatno padne, a istodobno ukupni spektar otkliže prema plavom.
    http://www.nickhill.co.uk/white_LED_life_expectancy.html
    Od gornjeg mjerenja je prošlo 7 godina pa su rezultati danas možda i nešto bolji. Ali i onda su proizvođači tvrdili da led traje 100.000 sati. Evidentno su lagali. Zašto im danas vjerovati da govore istinu?…………….

    KOMENTAR
    g. Ljubešić kroz proteklih 7 godina značajno se gotovo sve promijenilo sa LED čipovima pa tako na primjer zadnja generacija CREE čipova ima 200 lm/W što samo po sebi dovoljno govori pa se to nikako ne može usporediti sa mjerenjima od prije 7 godina . To da su nam proizvođači i razni interesni lobiji u to doba lagali to ste u potpunosti u pravu ali mi danas ( nakon 7 godina ) imamo sasvim drugačiju situaciju. Interesantno je da se i danas barata sa 100.000 sati rada LED čipa ali su proizvođači precizniji pa govore ………….u labolatorijskim uvjetima …….. dok je realno očekivati 50.000 sati rada kada su ti LED čipovi ugrađeni u kvalitetnu svjetiljku sa dobrim odvođenjem topline i kada ih pogone driveri novije generacije (CLO) i koji pored ostalog imaju ugrađene prenaponske filtere jačine 10 kV i kada je IP zaštita vrhunska

    4.
    …………………Zakonodavni okvir, kako kod nas, tako i bilo gdje u svijetu nije previše relevantan u ovoj raspravi. Nije tajna ni teorija urote da na pisanje zakona nemalo utječu razne interesne skupine. To što je nešto u skladu sa zakonom ne znači da je dobro, moralno i da ne može bolje i jeftinije…………..

    KOMENTAR
    Slažem se , kada smo pisali prijedlog Zakona o sprečavanju svjetloonečišćenja radila je skupina od desetak stručnjaka iz različitih područja ( astronomi , svjetlotehničari , prometaši , liječnici i td ) međutim kada se je pisala Uredba e to su pisali „određeni“ ljudi . Zalagao sam se da u javnoj rasvjeti prihvatimo uvjetno rečeno u početku max. 4000K kao gornju granicu s tendencijom, kako se bude razvijala LED tehnologija, da istu u konačnici spustimo na prihvatljivih 3000K. I sami možete pročitati da je u Uredbi navedena gornja granica 4500K.

    Predlažem , ne znam po koji puta , da osmislimo zajedničku akciju bez dizanja tenzija i da zajednički pokušamo u nadležnom ministarstvu ARGUMENTIRANO djelovati. Pri tome nam najmanje trebaju “savjetnici” iz Slovenije i isključivost u stavovima.
    Moramo i trebamo razgovarati kako o unutarnjoj tako i o vanjskoj (javnoj) rasvjeti jer u unutarnjoj rasvjeti , po meni , a poglavito u kućnoj uporabi trebali bi zabraniti tako zvane “štedne žarulje” ali to je tema o kojoj bi se puno toga moglo napisati

    S štovanjem
    Ljubomir Perušić

    • Juraj Ljubešić Reply

      Poštovani g. Perušić,

      Žao mi je ako sam Vas povrijedio rečenicom o cijeni LED svjetiljke. Nije mi bila namjera raspravu spuštati na osobu razinu, a sad vidim da se ta rečenica mogla pročitati i na taj način. Ispričavam se.

      Problemi sa zbrinjavanjem ostalog elektroničkog otpada su stvarni i rastući, na što ste i ukazali.

      To što Philips danas ima opciju zamjene LED modula ne znači gotovo ništa dok načini spajanja i dimenzije nisu definirani međunarodnom normom. Tko će ih “natjerati” da module imaju u ponudi sljedećih xy godina, tj. za životni vijek armature? A niti kupnja odgovarajućih modula drugog proizvođača nije opcija. Žele li proizvođači to stvarno omogućiti nek se dogovore i objave normu. Istina, to će širom otovriti vrata kinezima i indijcima da im “ulete u dvorište”. Ali to se ionako već događa.
      Kad bi se postojala takva norma, onda bi proizvođači svjetiljki mogli na tržište staviti LED-ready proizvode.

      Postavljanje LED rasvjete velike snage u ovom trenutku mi u misli dovlači američku poslovicu “early adopter pays twice”. Jesmo baš toliko bogati?

      Nadam se da ćete naći vremena i doći na javnu tribinu o svjetlosnom onečišćenju u POUVG 27. travnja. Bilo bi mi drago osobno Vas upoznati.

      S poštovanjem
      Juraj Ljubešić

      • Ljubomir Perušić Reply

        Štovani g. Ljubešić
        hvala na odgovoru i da odmah kažem nisam se niti malo uvrijedio nego sam htio naglasiti da u konstruktivnim diskusijama takovim rečenicama nije mjesto.

        Vaša konstatacija glede zamjene LED panela i definiranje istog međunarodnom normom nažalost je točna , jer sjetimo se samo koliko je lobijima trebalo da naprave univerzalni “đek” za priključak punjača mobitela , Ne znam da li su se dogovorili.

        Prema mojem iskustvu nije toliko veliki problem u LED panelima , jer su čipovi koji se ugrađuju zadnjih godinu ili dvije dana izuzetno kvalitetni ( dimenzionirani su čak na struju od 2A dok ih u svjetiljci “voze” na maksimum 1A a najčešće oko 500 mA ) već je problem u “driveru” koji svaki od proizvođača radi na svoj način. Tu se ne mogu nikako dogovoriti i vjerojatno se nikada niti neće. Philips je s driverima otišao najdalje pa pored trajnosti koja se procjenjuje na 50000 sati i pored ugrađenih opcija CLO , Dynadimer (štedni mod) ima i ugrađenu prenaponsku zaštitu od 10 kV. Kad već spominjem nazive proizvođača LED svjetiljki neka mi bude dozvoljeno spomenuti i domaćeg proizvođača LED svjetiljki tj firmu Energy Plus koja je po meni od domaćih proizvođača otišla najdalje i po kvaliteti može stati uz bok Philipsu a pogotovo Kinezima ali nažalost nemaju dovoljno kapitala , no to je hrvatska realnost.

        Što se pak tiče “kineza” i tu ste u pravu i to se dogodilo upravo u Velikoj Gorici gdje su na natječaju za zamjenu postojeće i neučinkovite VTNa rasvjete sa modernom LED rasvjetom posao dobili Kinezi. Dakle ponudili su kvalitetne LED svjetiljke koje zadovoljavaju sve tražene kriterije ( CLO , Dynadimer-štedni mod , cut off karakteristiku , CCT od 4000K do 4200K) jer smo ih prethodno testirali i imaju čak certifikat ENEC i što je njavažnije dali su bankovno jamstvo na svjetiljke u trajanju od 10 godina !!!! Na testiranju su “vozili” sa strujom od 350 mA koja će se tijekom godina zbog CLO povećati na maksimum 500mA što samo govori na dugotrajnost LED čipova i još jedan podatak imaju ugrađeni Philipsov driver !!!

        Sva moja dosadašnja iskustva sa LED rasvjetom nedvojbeno su pokazala da do visine montaže od 12 m LED rasvjeta je bolja u odnosu na VTNa rasvjetu i u tom kontekstu pojedinačna snaga LED svjetiljke ne prelazi snagu od 140W.

        Glede poslovice “early adopter pays twice” mogu samo reči da smo do sada napravili puno projekata na zamjeni VTNa rasvjete sa kvalitetnom LED rasvjetom i u najgoroj varijanti vrijeme povrata uloženih sredstava bilo je 7 godina i to se odnosilo za ona urbana mjesta gdje je postojeća rasvjeta bila montirana na svaki drugi odnosno svaki treći stup dok je nova LED rasvjeta bila montirana na SVAKI STUP. Inače realni povrat uloženih sredstava kreće se od 4 do 5 godina koliko i traje jamstvo na LED svjetiljke što držim opravdanim ulaganjem tim prije što lokalna zajednica participira sa 60% sredstava a ostatak su bespovratna sredstva Fonda. Možda još bolju varijantu nudi model ESCO pa i u toj varijanti lokalna zajednica opet profitira.

        Da svakako ću doći na planiranu tribinu jer volim slušati g. Koradea i uvijek nešto novo naučim i biti će mi drago osobno vas upoznati.

        S štovanjem
        Ljubomir Perušić

  10. Vedran Vrhovac Reply

    Gospodine Perušiću, pitanje za vas.

    Zar danas tvrtke koje se bave postavljanjem i održavanjem VTN rasvjete ne odlažu potrošene (pokvarene) žarulje na pravilan način? Više puta ste naveli kako će živa iz njih završiti u podzemnim vodama.

    Hvala na odgovoru.

    Vedran Vrhovac

    • LJubomir Perušić Reply

      g. Vrhovac to morate njih pitati a najbolje je provjeriti , jer indicije postoje .Međutim ako ste dobro pročitali moj tekst onda ste , na tu temu , sigurno pročitali ……………….Ne smijem niti pomisliti što se događa sa neadekvatno zbrinutim VTNa izvorima svjetlosti…………….

      • Vedran Vrhovac Reply

        Hvala na odgovoru.

        Ako već danas postoje indikacije da te tvrtke ne odlažu stare žarulje na pravilan način, kakva je onda vjerojatno da će u budućnosti odlagati potrošene LED žarulje?
        Jer LED žarulje su poluvodiči i elektronički otpad te su klasificirani kao opasan otpad. Danas postoje tvrtke koje prikupljaju elektronički otpad (koji uključuje rasvjetna tijela s plinskim izbojima) a ako one to ne rade na ispravan način za očekivati je da neće ni poluvodiče odlagati na ispravan način.

        Mogu samo zaključiti što se tiče problema odlaganja starih žarulja, natrijeve nisu veći problem od LED-ica. Ovako se svakih 16-20 tisuća sati bacaju VTN žarulje koje u sebi imaju živu, a u budućnosti će se nakon 50-100 tisuća sati bacati poluvodiči koji u sebi imaju itrij (toksičan), arsen (toksičan), galijevog arsenida (kancerogen) i razne druge spojeve koji se ne koriste nužno pri izradi dioda ali se nalaze u popratnoj eletronici koja je potrebna da žarulja funkcionira.

        Lijep pozdrav
        Vedran Vrhovac

        • Ljubomir Perušić Reply

          u tom kontekstu mogu postaviti pitanje što je sa starim kompjutorima , LED ili OLED televizorima i monitorima, mobitelima i td..
          za očekivati je da će za 12 godina postupak recikliranja proizvoda na bazi LED tehnologije i sastavnih im uređaja biti riješen na učinkovit i siguran način

          • Vedran Vrhovac

            Imali su 50 godina da riješe odlaganje žarulja sa živom u sebi, pa nisu. Malo je naivno da će riješiti elektronski otpad u samo 10 godina.

            Danas je glavna metoda njegovog riješavanja da se izveze u zemlje trećeg svijeta, gdje onda lokalci tope te komponente da izvuku iz njih vrijedne metale. Ne trebam spominjati koliko je to opasno.

  11. Boris Štromar Reply

    Gledamo li “cjelovito” trebalo bi uzeti u obzir da plava komponenta LED rasvjete radi vrlo vleiku štetu za sigurnost na cesti i zdravlje ljudi. Pa bi u cijenu trebalo ukomponirati troškove liječenja karcinoma kod ljudi. Također bi se trebalo zapitati kako to da se početkom 21. stoljeća nije inzistiralo na zamjeni starih svjetiljki modernim FCO, a sada se forsira LED rasvjeta uz argument uštede. Nadalje, ako će se za par godina inzistirati na temperaturama manjima od 3000K koja je svrha sada stavljati svjetiljke sa većim temperaturama svjetlosti – osim da se radi dvostruki trošak na račun države i poreznih obveznika. Također, ako je evidentno da će cijene LED rasvjete padati, a nadajmo se i emisija svjetla biti ekološkija, čemu onda postavljanje takve rasvjete danas u vrijeme duboke ekonomske krize?

  12. Ljubomir Perušić Reply

    g.Štromar postavili ste puno pitanja koja se ne mogu uvrstiti u kategoriju “cjelovitog” gledanja.
    Ja ne bih mogao biti tako isključiv glede pojave karcinoma kod ljudi kod primjene 4000K LED javne rasvjete , no ako imate argumente u tom smislu molim vas objavite ih. Pri tome mislim isključivo u primjeni u javnoj rasvjeti jer o štetnom utjecaju općenito plave boje nadam se da znamo puno toga.

    Već smo prije raspravljali o plavoj komponenti u LED izvorima svjetlosti ( a i Metal halogenim izvorima i naravno u fluo kompaktnim kao i klasičnim fluo cijevima) i došli smo do spoznaje da je plava komponenta uistinu velika kod izvora svjetlosti preko 5000K i što je najvažnije u Mezopskom vidu imaju malu iskoristivost ali su u energetskom smislu najučinkovitije ( lm/W ).

    Izvori svjetlosti sa 4000K nemaju u tolikoj mjeri izraženu plavu komponentu ali imaju daleko veću iskoristivost u Mezopskom vidu i dobru energetsku učinkovitost (lm/W).

    Izvori svjetlosti sa 3000K imaju , u odnosu na 4000K , nešto manju plavu komponentu no imaju puno veću iskopristivost u Mezopskom vidu no nažalost imaju manju energetsku učinkovitost ( lm/W). Svojevremeno ste mi napisali………………Države koje su usvojile KVALlTETNE Zakone i Uredbe o svjetlosnom onečišćenju (Italija i Slovenija) ZABRANJUJU korištenje SVJETILJKI temperature veće od 3000K………….
    I sada kada se netko zalaže da se 3000K , koji je za vas kako ste naveli prihvatljiv , uvrsti u našu regulativu opet nije dobro unatoč činjenici da do sada nisam pročitao ili pronašao bilo kakove valjane dokaze o primjeni 4000K u javnoj rasvjeti da su prouzročile pojavu karcinoma kod ljudi.
    Od prije nekih dva-tri mjeseca pojavio se na tržištu LED čip sa iskoristivošću od 200 lm/W i samim time otvorena su vrata za primjenom LED svjetiljki sa 3000K.

    Ne znam što vam znači kratica FCO ali pretpostavljam da je riječ o fluokompaktnom izvoru svjetlosti , naime za te izvore svjetlosti znamo da sadrže živu , i do 11 mg , i da je vrlo teško konstruirati kvalitetan optički blok i što je važno za reći da im kod niskih temperatura pada svjetlotehnička učinkovitost.
    Da zaključimo , na današnjem stupnju znanosti gotovo je nemoguće napraviti učinkoviti izvor svjetloti na izboj bez žive.

    Postava kvalitetnih LED svjetiljki sa 4000K u današnje vrijeme nedvojbeno je pokazala jako veliku uštedu u potrošnji i održavanju javne rasvjete a samim time i adekvatno smanjenje produkcije stakleničkih plinova. Postojeća javna rasvjeta evidentno je u svim elementima zastarjela i predstavlja ogroman trošak vlasniku javne rasvjete kojem će se uložena sredstva u novu i kvalitetnu LED javnu rasvjetu vratiti kroz četiri do pet godina. Ne znam zašto EU sufinancira gotovo sve projekte zamjene postojeće dotrajale NAV rasvjete sa novom LED rasvjetom ako je ista , po vama , neisplativa

    • Vedran Vrhovac Reply

      FCO je kratica of Full Cut Off, što postavljena rasvjeta u Velikoj Gorici nije.
      http://www.wec.ufl.edu/extension/gc/harmony/lights.jpg
      U Velikoj Gorici se sa “bad” prešli na “better” a ne vjerujem da je bilo toliko veliko ulaganje u odnosu na trenutno postavljeno da se postavi “best” rasvjeta.

      PS: Europska Unija nije imuna na interese pojedinih grupacija, tako je zabranila žarulje sa žarnom niti i gurala kompaktne flourescentne koje sadrže živu za koju svi znamo da je opasna. Vjerujem da netko od proizvođača LED-a u Europi (Phillips) vjerojatno lobira za postavljanje nove rasvjete. Ovakvih primjera lobiranja je dosad već bilo dovoljno da ga možemo smatrati pravilom.

      Srdačan pozdrav
      Vedran

      • Ljubomir Perušić Reply

        ne znam od kuda vam taj podatak jer nova LED rasvjeta još nije postavljena ali sve do sada postavljene LED svjetiljke u VG su cut off i nalaze se u G3 klasi dozvoljenog blještanja ( HRN EN 13201- Annex A ) .Klasa G3 blještanja STROGO DEFINIRA da u smjeru 90 stupnjeva ( smjer prema nebu ) isijavanje svjetlosnog toka svjetiljke MORA biti 0 cd/klm !!!!
        Full cut off ima znatno strože kriterije glede blještanja vozača budući da se iste primjenjuju za brze ceste gdje je dozvoljena velika brzina vožnje i iste moraju zadovoljavati G4 klasu blještanja koja isto kao i u slučaju za klasu G3 , STROGO DEFINIRA da u smjeru 90 stupnjeva ( smjer prema nebu ) isijavanje svjetlosnog toka svjetiljke MORA biti 0 cd/klm !!!!
        Full cut off svjetiljke prema HRN EN 13201 primjenjuju se za klasu javne rasvjete ME1 dok se za sve ostale klase primjenjuje cut off , budući da je primjena full cut off svjetiljki na nižim klasama JR skupa jer zahtjeva manji međurazmak stupova a samim time na određenoj dionici veći broj stupova i svjetiljki.
        Cut off svjetiljke u SVEMU zadovoljavaju sve zahtjeve glede ULOR jer im je isti manji od 1% dapače u večini slućajeva je 0 %.
        Sve LED svjetiljke koje su do sada montirane u VG , montirane su pod nagibom od 0 stupnjeva i imaju ULOR 0% što je razvidno iz izračuna a i na terenu je to vidljivo golim okom.
        Vama za informaciju SVE do sada montirane LED svjetiljke zadovoljavaju klasu javne rasvjete ME3a.

      • Ljubomir Perušić Reply

        sada mi se otvorio cijeli tekst pa nisam vidio sliku ali vam sa sigurnošću mogu reči da je riječ o “best” situaciji jer kao što sam napisao u prethodnom tekstu riječ je o nijansama između cut off i full cut of.
        u prethodnom tekstu pogrešno sam napisao da u smjeru 90 stupnjeva treba biti nula cd/klm točno je u smjeru 95 stupnjeva

        • Ljubomir Perušić Reply

          još samo dodatno pojašnjenje sa slike a prema važećoj regulativi tj HRN EN 13201 – annex A proizlazi da se klase blještanja svrstavaju kako slijedi :
          – very bad i bad klasa blještanja G1
          – batter klasa blještanja G2
          – best klasa blještanja G3 do G6

  13. Marko Rukavina Reply

    Ja bih imao koju primjedbu na problematiku. Postoje norme koje propisuju osvjetljavanje prometnica u naseljenim mjestima. Mene zanima tko, zašto i kako je donio te norme? Problem u naseljenim mjestima jesu pješaci. Zbog čega se postavlja rasvjeta koja osvjetljava kolnik? Pješaci su na nogostupu. Zašto se sa manjom snagom i nižim stupovima ne osvjetljava samo nogostup i eventualno rub ceste nego se rasipa energija na osvjetljavanje nečega što sami automobili jako dobro osvijetle u momentu kada prolaze tuda, uz neminovno osvjetljavanje i prostora iza rasvjetnog stupa. Gdje je tu briga o emisiji stakleničkih plinova? Jesmo li mi toliko bogata nacija da se možemo tako razbacivati energijom?
    Druga stvar su naše autoceste. Zbog čega, na temelju čega i tko je odlučio da se one osvjetljavaju na ovakav način? Gdje su tamo pješaci da nam trebaju te silne žarulje kod gotovo svakog nadvožnjaka, odmorišta, tunela, čvorišta i izlaza? Situacija u Austriji i Njemačkoj koji su nam još uvijek uzor je potpuno drugačija. Ništa od navedenog se ne osvjetljuje osim eventualno odmorišta. Nigdje niti jednog reflektora niti obične lampe. Čak su i putokazi u mraku i izrone samo kad im se automobil približi i osvijetli ih. Statistika nesreća na količinu prometa kod njih i nas? Bitne razlike? Ima, kod nas smo u opasnosti zbog evidentnog blještanja rasvjete u oči. Uz to bacamo novce kao pijani milijarderi a bogati susjedi ne. Autoceste zadužene do grla. Tko od svega toga ima koristi? Osim HEP-a? Zašto se kod ovakvih situacija ne ugledamo na njih i uštedimo koju kunu? Možda bi nam cestarine mogle biti povoljnije.
    Reklame uz cestu, tko to regulira? Reflektori po njima svijetle direktno u zrak i ako se desi da je na nekom uzvišenju u odnosu na cestu a reklamni pano ima dva lica tada druga strana blješti ispod direktno u oči. Zašto se ne prisili vlasnike da se pridržavaju pravila?
    Tamo bi LED rasvjeta bila savršena jer se može usmjeriti, regulirati i decentno osvijetliti baš tu plohu.

Leave a Reply to Vedran Vrhovac Cancel reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.