Zadnjih godina sve je više istraživanja koja pokazuju da svjetlosno onečišćenje ima velik utjecaj na ljudsko zdravlje te da može uzrokovati pojavu karcinoma. Razumljivo je da takvi rezultati stvaraju skepsu u javnosti jer umjetna rasvjeta jedno je od važnijih ljudskih dostignuća te nam omogućava znatno veću produktivnost i sigurnost. Ipak, pretjerana rasvjeta noću ima itekako mjerljive efekte koje ćemo na jednostavan način opisati u daljnjem tekstu – na poveznicama možete pronaći dodatne informacije.
Melatonin kao antioksidans ima veliku ulogu u sprečavanju razvoja raka dojke.
Melatonin je hormon koji se može naći u mnogim živim bićima. Kod životinja, on ima ulogu u cirkadijskom ritmu – 24-satnom ciklusu izmjene dana i noći. Melatonin luči epifiza, malena žlijezda koja se nalazi u mozgu, a proizvodi ga isključivo tijekom noći. Informacije o količini svjetla do epifize dolaze od fotoosjetljivih ganglijskih stanica u mrežnici oka. Tek 1993. godine otkriveno je da melatonin osim funckije biološkog sata djeluje kao antioksidans, a u mnogim jednostavnim organizmima to mu je i jedina funkcija! Melatonin vrlo lako prolazi kroz međustanične membrane te pospješuje efektivnost drugih antioksidansa. Dokazano je da je kao antioksidans dvostruko efikasniji od vitamina E.
Produkcija melatonina u mraku (lijevo) i pod utjecajem umjetne rasvjete tijekom noći (desno)
Produkcija melatonina naglo prestaje prilikom izlaganja umjetnoj rasvjeti, što ovisi o intenzitetu i valnoj duljini svjetlosti. Mnoga istraživanja pokazala su ulogu melatonina u sprečavanju pojavljivanja karcinoma dojke. Istraživanje u Izraelu pokazalo je da žene koje žive u području gdje je na ulici noću moguće čitati knjigu imaju 73% veću šansu da im se razvije karcinom dojke. Osim toga, poremećaju u biološkom satu mogu uzrokovati nemogućnost dojenja novorođenčadi. Dugotrajan rad u noćnim smjenama također znatno povećava rizik od karcinoma. Opasnost od karcinoma nije ograničena samo na karcinom dojke već je povećana i za pojavu karcinoma prostate, debelog crijeva te sluznice maternice. Spomenuti efekti povećani su prilikom izlaganja svjetlosti sa velikom emisijom plavog spektra kao što imaju sve moderne LED sijalice, što je potvrdila i Europska komisija. O opasnostima plavog svjetla već smo pisali.
Rješenje problema nije samo u potpunom zamračenju spavaćih soba. Javna rasvjeta mora biti potpuno ekološka, tj. umjerenog intenziteta, bez emisije iznad linije horizonta te bez plave komponente. Trenutna LED javna rasvjeta ne postiže navedene zahtjeve, a velika opasnost su sve popularniji reklamni LED displeji na krovovima kuća i trgovačkih lanaca. Također treba uzeti u obzir da se svjetosno onečišćenje gradova može vidjeti u krugu od nekoliko stotina kilometara pa jedino kvalitetni državni zakoni mogu smanjiti utjecaj svjetlosnog onečišćenja na ljudsko zdravlje i bioritam cijelog ekosustava.
