Ovo pitanje postavio je novinar Jutarnjeg lista kada je prokomentirao kako je Hrvatska u mraku u odnosu na Italiju.

Zašto ne trošimo više i neracionalnije?

Zašto ne trošimo više i neracionalnije?

Imamo nesreću svjedočiti kako se novinarstvo spustilo na niske grane i kvaliteta informacija koja nam se servira je sve lošija i lošija. U želji da se nešto, bilo što, plasira čitateljstvu kako bi se opravdalo vlastito postojanje serviraju nam se sve češće potpune besmislice. Problem lošeg, ne objektivnog novinarstva je u tome što vijesti i informacije koje nam plasiraju sudjeluju u kreiranju javnog mišljenja. Iz tog razloga novinari i urednici bi shvatiti kako imaju veliku odgovornost prenositi kvalitetne informacije temeljene na provjerenim izvorima i činjenica. Uloga novinarstva nije samo informativna već i obrazovna, a to je nešto čega novinari i urednici nisu svjesni.

Jedan od najlošijih primjera je jedan, na prvi pogled, nevin komentar uz fotografiju Italije i Hrvatske snimljene noću s Međunarodne Svemirske Postaje. Novinaru je zasmetalo što na toj fotografija Hrvatska noću ne blješti kao Italija i zapitao se: Zašto ne trošimo više i neracionalnije?

Kada bi Hrvatska na fotografiji blještala kao Italija to bi značilo da se ponašamo jako neracionalno jer nam većina svjetla bježi prema nebu. Koja je korist od osvjetljavanja neba? Svako javno rasvjetno tijelo koje je postavljeno tako da rasipa svjetlost u onim smjerovima kojima ne treba je zapravo rasipanje našeg novca, novca poreznih obveznika. Na rasvjetu i popratne troškove se u Hrvatskoj godišnje potroši 900 milijuna kuna! Zbog loše postavljene rasvjete dobar dio tih novaca se bez potrebe troši na osvjetljavanje livada, šuma i neba. Zašto nam i novinarima takvo loše raspolaganje s našim novcima ne smeta? Kada ministar ode na skijanje skijanje službenim automobilom to je skandal, ali milijuni koji bježe u nebo nisu? U čemu je razlika između ova dva primjera? Nema je! Oba su neopravdano rasipanja javnim novcem.

Rasipanje na lošu javnu rasvjetu nema samo direktne novčane efekte na proračune sve siromašnijih općina i gradova. Svjetlosno onečišćenje uništava ono što se novcem ne može kupiti – naš okoliš! Loše postavljena rasvjeta ubija ptice i kukce, remeti bioritam životinja i biljaka, narušava ravnotežu eko sustava i loše utječe na naše zdravlje. Svi ovi nabrojani efekti ne udaraju nas direktno po džepu i ne osjetimo ih naglo, već je to polagan proces degradacije kvalitete života.

Osim ekonomskih, bioloških i zdravstvenih posljedica svjetlosnog onečišćenja, potrebno je još jednom naglasiti i ekološku stranu problema. U prosjeku oko 50% energije proizvedene u Hrvatskoj dobiva se iz fosilnih goriva. Njihovim izgaranjem se ispuštaju staklenički plinovi koji remete klimu i uzrokuju rekordne poplave, vrućine i suše. Zadnjih godina smo svjedoci koliko je klima postala čudljiva, koliku su materijalnu štetu napravile poplave i kako je proizvodnja hrane postala težak posao. Naše neracionalno raspolaganje energijom nam dolazi na naplatu, a “kazne” koje nam priroda naplati iz godine u godinu su sve veće. U takvoj jednoj situaciji, kada je potreban nagli zaokret u načinu razmišljanja kako bi spasili sebe i svoju djecu pojavio se novinar koji se zapitao: Zašto ne trošimo više i neracionalnije?

Italija, koja toliko blješti na fotografiji, počela je uvoditi zakone kako bi smanjili blještanje javne rasvjete u nebo. Shvatili su koliko gube godišnje zbog loše rasvjete i odlučili su situaciju promjeniti na bolje. Nisu na razini cijele države, ali pojedine regije su napravile pozitivne pomake. Talijani su shvatili da ne mogu biti tako neracionalni, Talijani nam zavide što imamo mjesta s tamnim nebom. I opet mi na pamet pada ovaj novinar s svojim pitanje: Zašto ne trošimo više i neracionalnije?

Prenosim komentar Korada Korlevića, astronoma i edukatora svjetskog glasa, na objavu fotografije i popratnog teksta:

Čitam na Vašem web portalu osvrt na sliku:
Pogledajte kako izgleda Hrvatska iz Međunarodne svemirske postaje

I naprosto me uhvatio beznađe: živim u zemlji gdje:
– Se vaš novinar oduševljava rasipanjem energije, isključivo _za se pokazati_ a ne za sigurnost prometa.
– Koja je svrha da ulična rasvjeta svijetli u nebo i osvjetljava Međunarodnu svemirsku stanicu?
– Samo Grad Zagreb u nebo pošalje oko 3 milijuna kuna zbog loše orijentirane rasvjete.
– Tu struju uglavnom proizvode termoelektrane i stvaraju CO2.
– Samo grad Milano sa svojim svjetlima okrenutim prema nebu, godišnje pobije 2,000,000 ptica selica s područja Velike Britanije i Skandinavije.
– I na kraju ništa od toga nije istina. Intenzitet svjetla ovisi o_ kvadratu udaljenosti_, Hrvatska svijetli sasvim solidno ali se to ne vidi, jer je slika snimljena ukoso, a po zamućenim svjetlima vidljivo je da smetaju i oblaci.

Bilo bi u školi, iz fizike: “Evo ti za sada jedan, javi se sljedeći tjedan za popraviti ocjenu.”

– Tu je i ekstinkcija atmosfere, koja pod ovim kutom apsorbira puno, ali to novinari ne trebaju znati.

Molim Vas da “ne držite špagu” našim političarima, koji već godinama pokušavaju prosvijetliti hrvatski narod, pred svake izbore postavljanjem još ulične rasvjete, kojoj je glavni zadatak da svijetli u prozore. Hrvatska godišnje troši VIŠE OD POLA MILIJARDE KUNA za javnu rasvjetu + još dodatnih gotovo 400 MILIJUNA troškova, od čega se 50% baca u nebo da bi osvijetlilo svemirsku stanicu.

Sirotinja se u selu divi kicošima i želi i ona šarenu košulju. Štednja, motika i zemlja su za budale …..

Komentirajte!

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.