Novo istraživanje objavljeno u časopisu “Biological Conservation” pokazuje da je svjetlosno onečišćenje jedan od ključnih čimbenika u procesu drastičnog smanjenja populacije kukaca u svijetu. Iako se već pisalo o tom velikom problemu, korištenje pesticida, gubitak životnog staništa i klimatske promjene navodile su se kao glavni uzroci, no znanstvenici tvrde da svjetlosno onečišćenje u tome igra…
Ptice selice koje putuju noću orijentiraju se na nebu pomoću zvijezda, magnetnog polja ili praćenjem smjera sumraka i zore. Svake godine sele se u potrazi za ljetovalištima ili zimovalištima, putujući tako tisuće kilometara. Njihove migracije imaju veliki značaj za ekosustav neke regije jer ih uglavnom usklađuju s vremenskim prilikama i pojavom omiljene im hrane –…
Ako ste nešto stariji čitatelj onda se sigurno sjećate toplih ljetnih noći i krijesnica koje svjetlucaju oko vas. Ako pak ste nešto mlađi, velike su šanse da čak ni ne znate što su krijesnice. Krijesnice su leteći kukci koji imaju sposobnost bioluminiscencije, tj. imaju organ koji proizvodi svjetlo. Svjetlo se proizvodi pomoću kemijske reakcije, a…
Ekološka rasvjeta mora biti: energetski učinkovita zasjenjena i usmjerena odgovarajuće “boje” svjetlosti umjerenog intenziteta opravdana Energetska učinkovitost često je sinonim za ekološku rasvjetu. Financijske uštede su važne, međutim svjetiljka koja rasipa svjetlost iznad razine horizonta u nebo, okoliš ili spavaće sobe, i dalje će biti neekološka te uzrokovati svjetlosno onečišćenje uz narušavanje ljudskog zdravlja i…
Na internetskim stranicama NOAA (National Oceanic and Atmosheric Administration) moguće je pronaći satelitske snimke našeg planeta napravljene po noći. Snimke su dostupne svima pa ih možete pogledati sami, no ogromne su rezolucije, više od 40.000 piksela dužine. Za jednostavnu analizu dovoljno je pogledati animaciju svjetlosnog onečišćenja Europe iz 1992. u usporedbi sa 2012. godinom: Razlika…
Svjetlosno onečišćenje samo je jedan od problema za morske kornjače poput glavate želve (caretta caretta) koja je najčešća vrsta u Sredozemnom moru, a Jadran je jedno od dva najznačajnija područja ishrane i zimovališta glavate želve u Sredozemlju. Procijenjeno je da u cijeloj mediteranskoj populaciji ima oko 5 000 spolno zrelih ženki. U koćama Jadranskog mora…