Kao i na ljude, pretjerano osvjetljenje ima utjecaj i na biljke i životinje. I dok se mi na neki način možemo paziti da tijekom noći, biljke i životinje nemaju luksuz spuštanja roleta. Mnoge životinje su i noćne, pa im opstanak ovisi o prirodnoj, tamnoj noći.
Utjecaj na kukce
Polovica kukaca su noćne životinje. I sami znamo da kukce privlači svjetlost, no odabiremo ne razmišljati o tome. Istraživanje objavljeno 2018. godine je pokazalo katastrofalan utjecaj umjetnog svjetla na kukce. U 27 godina biomasa letećih kukaca smanjena je za 75%. Kukci koji ulijeću u snopove svjetlosti ostaju zarobljeni, neposobni su hraniti se i razmnožavati, iscrpljuju se i ugibaju. Jaka rasvjeta postavljena u inače tamnom okolišu (npr. naplatne postaje i odmorišta autocesta) biti će kilometrima uokolo kao magnet kukcima. Time je poremećen cijeli ekosustav budući da su kukci usko povezani s funkcioniranjem biljaka. Ne smije se zaboraviti utjecaj na krijesnice, kukce koji su nas oduvijek fascinirali i kojima smo se divili, a sad ih vrlo rijetko viđamo jer im opstanak ovisi o tome da nađu tamna mjesta.
Iz istraživanja koje je objavljeno u Science Daily:
The team led by IGB researcher Dr. Maja Grubisic looked at the locations of the areas involved in the 2017 study: areas in conurbations that have a higher than average level of light pollution. “Half of all insect species are nocturnal. As such, they depend on darkness and natural light from the moon and stars for orientation and movement or to escape from predators, and to go about their nightly tasks of seeking food and reproducing. An artificially lit night disturbs this natural behaviour — and has a negative impact on their chances of survival,”

Kukci uhvaćeni u snop rasvjete reklamnog panoa u centru Zagreba
Utjecaj na ptice
Ptice selice svake godine putuju na stotinama kilometara udaljene lokacije. Pretjerano osvjetljenje uzrokuje dezorjentaciju, promjene u cirkadijskom ritmu, razmnožavanju, smrtonosne sudare s osvijetljenim neboderima. Snažna rasvjeta, poput stadionskih reflektora i svjetionika naročito privlače ptice. Za vrijeme migracije iscrpljene i dezorjentirane ptice su lak plijen urbanim mačkama za koje se u istraživanju objavljenom na Phys.org tvrdi da su najveća opasnost.
U New Yorku, svake godine se obilježava napad na World Trade Center manifestacijom “Tribute in Lights” gdje se postavljaju snažni reflektori na mjestu srušenih nebodera. Radarske snimke su pokazale da ti reflektori vrlo brzo privuku desetine tisuća ptica, pa je odlučeno da se svjetla povremeno gase kako bi se ptice mogle udaljiti.
U novom hrvatskom Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, intervencijom rasvjetne industrije (točnije – organizatora “Festivala svjetla”), dozvoljeno je povremeno korištenje svjetlosnih snopova na raznim manifestacijama i zabavama. Kao što je već rečeno, industrija, a očito ni Ministarstvo okoliša, ne mari za ekologiju i štetu koju pretjerana rasvjeta, za zabavljanje masa, ima na živi svijet.
Iz istraživanja objavljenog u časopisu Nature (ALAN = Artificial Light At Night):
At a fine scale, negative consequences have been demonstrated for birds during nocturnal migratory flight. Point sources of ALAN disorient and attract birds actively engaged in migration27,31,32,33,34 to the extent that birds can be “trapped” by bright sources of ALAN when migrating over urban areas. High-intensity urban light installations can dramatically alter multiple behaviors of nocturnally migrating birds even to distances of several kilometers from the source35. Migrants will slow down their flight speed, start circling the light source, and call more frequently near the lights. It is well known that bird mortality due to collisions with buildings is related to light emissions from the buildings13,14, but some species appear more susceptible to collision than others36,37, suggesting that light pollution has a species-specific effect among nocturnal migrants.
The influence of ALAN on migratory birds also reaches beyond the extent of urban areas. Artificial lights can be perceived from beyond the point sources, particularly during overcast nights38. For example, the skyglow of large metropolitan areas may be perceived by an observer at the Earth’s surface from up to 320 kilometers away39. Birds aloft will perceive skyglow from even farther away depending on their flight height.

Pogled s Kamenjaka na Murter, Kornate. Foto: Vinko Pešić
Utjecaj na šišmiše
Šišmiši su, znamo, noćne životinje. U Hrvatskoj obitavaju brojne vrste šišmiša, od kojih mnoge u blizini naselja (npr. špilja Veternica na Medvednici). Neke vrste su i ugrožene,a sve se uglavnom hrane kukcima. Javna rasvjeta ima različiti utjecaj na različite vrste šišmiša – neke vrste ju toleriraju, druge pak izbjegavaju. Budući da svjetlost privlači kukce iz tamnog okoliša, nastaje velik poremećaj u prirodi. Vrste šišmiša koje mogu tolerirati rasvjetu zapravo masakriraju kukce koji se ne mogu braniti, a one koje izbjegavaju rasvjetu nailaze na manjak hrane i drastično smanjenje staništa. Navedeno je potvrđeno u istraživanju provedenom u Francuskoj i objavljenom 2014. godine.
We conclude that the majority of the bat species that we examined in this study appear to be sensitive to artificial light and that the activity of bats is less in the lighted areas, even in semi-natural habitats. Artificial light, even low-intensity light, appeared to be sufficiently strong to disturb certain bat species. The tolerant bats may be better able to thrive in disturbed habitats, such as lighted areas.
To better preserve bat communities, we propose several complementary measures: light intensity could be reduced in the early night, and the timing of lighting could be restricted subject to security concerns. Moreover, to reduce the “trespass” of lighting [13], lights should be designed to illuminate only their target areas installed at lower heights and with a controlled orientation.
Utjecaj na biljke
Biljke su jedina živa bića koja direktno pretvaraju sunčevu svjetlost u energiju potrebnu za život. Umjetna rasvjeta remeti i bioritam biljaka. U gradovima lako možemo vidjeti da stabla ispod svjetiljki javne rasvjete zadržavaju lišće na dijelu koji je osvijetljen. Istraživanja su pokazala da svjetlosno onečišćenje negativno utječe na razvoj planktona koji su zaslužni za velik dio fotosinteze. Kao i kod drugih vrsta, neke biljke će profitirati porastom svjetlosnog onečišćenja, dok će drugima štetiti.
U novom Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja dozvoljeno je korištenje krajobrazne rasvjete koja osvjetljava biljke i smije biti usmjerena prema nebu. I ova iznimka je dodana na intervenciju rasvjetara koji projektiraju i prodaju ovakvu vrstu rasvjete. Našim rasvjetarima očuvanje okoliša “nije važno”, a s ovom iznimkom se mogu osvijetliti i slapovi usred nacionalnog parka – Plitvice, Krka… Sramotno je da je Ministarstvo dozvolilo ovu iznimku koja isključivo pogoduje rasvjetnoj industriji, kao da i bez toga nemaju dovoljno izvora prihoda.

Primjer krajobrazne rasvjete u kombinaciji sa svjetlosnim snopovima možete vidjeti u zaštićenoj park šumi Čikat blizu Malog Lošinja. Ovo je hotel kojem je rasvjetu projektirao Dean Skira koji otvoreno potpuno negira problematiku svjetlosnog onečišćenja, a kroz iznimke u zakonu mu se direktno pogoduje za devastaciju okoliša. G. Skira je intervenirao u tekst Zakona na izvanrednom sastanku s Ministarstvom, između dva čitanja Zakona u Saboru:

Ostalo
Moglo bi se još podosta pisati o negativnom utjecaju svjetlosnog onečišćenja na okoliš. Jedan od poznatijih problema je utjecaj na morske kornjače koje se lijegu po noći i dezorjentirane svjetlom pogibaju na osvijetljenim ulicama umjesto da krenu prema moru. U Jadranu obitava glavata želva koja gnijezda postavlja na obalama Afrike i bliskog istoka, pa na taj način svjetlosno onečišćenje koje je daleko od Hrvatske ima utjecaja na bioraznolikost na našem području.
Tekstove o pojedinačnim slučajevima potražite u člancima na našem webu.
1 komentar