Kako to da previše umjetne rasvjete šteti okolišu?

  • Mnogima nije jasno na koji način svjetlost može prouzrokovati onečišćenje okoliša. Neki takvu ideju doslovno ismijavaju. Nevjerica je razumljiva – svjetlost nas ne boli, ne stvara fizičku nelagodu poput buke, ne osjeća se neugodan miris. Ljudi se prirodno boje mraka jer nam vizualna percepcija svijeta donosi najviše informacija o okolini, pa iz toga proizlazi da je umjetno osvijetljenje po noći isključivo korisno i ne može raditi štetu.

Život na Zemlji je evoluirao uz prirodnu izmjenu dana i noći. Za normalno funkcioniranje ekosustava ključna je prirodno tamna noć, u protivnom dolazi do velikih poremećaja. Budući da živimo i spavamo u osvijetljenim gradovima, nemamo direktnog doticaja s prirodom i ne uočavamo promjenu ekosustava koja se javlja povećanjem svjetline noćnog neba. Istraživanja su pokazala da 80% svjetskog stanovništva, od čega 99% stanovnika Europe živi pod svjetlosnim onečišćenjem.

Gledajući satelitsku snimku Zemlje, pogotovo Hrvatske, može se steći dojam da je rasvjeta ograničena na gradove, te da je priroda uglavnom u mraku. Elektrifikaciju smatramo glavnim pokazateljem civilizacije, a njena glavna manifestacija je upravo – rasvjeta. U Hrvatskoj prevladava mišljenje da ovakva satelitska slika pokazuje da smo nerazvijeni i zaostali, no podaci pokazuju da je svjetlosno onečišćenje Zagreba veće čak i od Hong Konga, a u Hrvatskoj se po stanovniku na javnu rasvjetu troši 2x više od ograničenja postavljenog u Sloveniji, te 6x više od preporuke Europske komisije.

 

Satelitska snimka noćne osvijetljenosti Italije i Hrvatske

 

Međutim, svjetlost gradova vidljiva je iz velikih udaljenosti i ne poznaje granice. Osvjetljene kupole velegradova vidljive su u promjeru od čak 300 kilometara – na poveznici je fotografija svjetlosnog onečišćenja Italije koje se bez problema vidi s Lastova, otoka koji se diči vrlo tamnim nebom prepunim zvijezda. Zaboravljamo da Italija ima više od 60 milijuna stanovnika, gdje samo u Milanu i okolici živi gotovo dvostruko više ljudi nego u cijeloj Hrvatskoj. Kad se u obzir uzme širenje svjetlosti gradova u okoliš, dobiva se potpuno drukčija slika:

 

 

Tek tamno plava i siva područja označavaju tamno noćno nebo, a u Hrvatskoj su to tek neki dijelovi Like, Velebita i otoka, odnosno nepristupačne lokacije s malo stanovnika. Većina Europe više nema prirodno tamno noćno nebo.

Utjecaj na zdravlje ljudi

  • Kad god se dotakne priča o svjetlosnom onečišćenju, najveću nevjericu kod ljudi uzrokuje tvrdnja da pretjerana osvijetljenost može negativno utjecati na njihovo zdravlje. Kako je to moguće? Kad spavamo, oči su nam zatvorene i svjetlost na nas ne bi trebalo imati utjecaja.

Godine 2017. dodijeljena je Nobelova nagrada za medicinu za otkriće mehanizma funkcioniranja cirkadijskog ritma, “unutarnjeg sata” koji regulira izmjenu dana i noći u svim živim bićima. Kod ljudi u mozgu je mala endoktrina žlijezda, epifiza (glandula pinealis ili pinealna žlijezda), odgovorna za lučenje hormona melatonina. Funkcija melatonina je upravo reguliranje ciklusa spavanja i budnosti. Epifiza se često naziva i “treće oko” budući da produkcija melatonina ovisi isključivo o količini svjetlosti koja preko očnih živaca dolazi do te žlijezde. Melatonin se luči samo u mraku i priprema tijelo za san.

 

Bliještanje rasvjete kroz prozore se ne smije dozvoliti.

Dokazano je da manjak melatonina povećava opasnost od pojave raka dojke. To je naročito izraženo kod osoba koje rade noćne smjene, ali bilo kakvo povećanje razine osvijetljenosti za vrijeme spavanja smanjuje lučenje melatonina. Ono što je zabrinjavajuće je da plavi dio spektra još negativnije utječe na lučenje melatonina (pročitajte članke: Scientific American, Harvard Medical School). Efekt poremećaja cirkadijskog ritma zbog pretjerane rasvijetljenosti i utjecaj plavog spektra opisan je i u izvještaju Europske komisije. Utjecaj melatonina na karcinom možete pročitati i u ova dva istraživanja:

Odličnu i opširnu publikaciju o utjecaju umjetne rasvjete na ljude i okoliš pročitajte u radu Missing the Dark: Health Effects of Light Pollution objavljenom 2009. godine.

Ekrani računala, pametnih telefona i televizora imaju velik udio plavog spektra, pa se preporuča ne koristiti ih prije spavanja. Efekt se može smanjiti korištenjem naočala za blokiranje plavog spektra ili aplikacijama koje mijenjaju obojanost ekrana.

Najveći problem predstavlja LED javna rasvjeta. Rasvjetna industrija je brzo prihvatila LED tehnologiju – nove svjetiljke su efikasnije i troše manje električne energije. Međutim, kod prvih generacija LED javne rasvjete, efikasnost je bila proporcionalno veća što je bio veći udio plavog spektra u emisiji svjetla.

Višak plavog svjetla (na lijevom dijelu grafa) u LED-icama različitih temperatura svjetla. Vidljivo je kako su LEDice temperature 5000 i 4000 K (prodaju se s pod oznakama: daylight, cool white, natural, “prirodno”…) gotovo jednako štetne. Čak i LED temperature svjetla 2700 K (warm white, toplo bijelo) sadrži plavu komponentu koju je potrebno filtrirati da bi rasvjeta bila ekološka.

Boja svjetlosti označava se koreliranom temperaturom izraženom u Kelvinima. LED svjetiljke imaju izraženu emisiju plavog spektra koja je vrlo štetna po zdravlje. Rasvjetna industrija je u odlučila u potpunosti ignorirati ovaj problem – naravno, važnije je prodati što više nove tehnologije pod izlikom uštede, jer nove svjetiljke su znatno skuplje i osiguravaju veće profite. Nikad, u povijesti ljudskog roda, nije industriju samu po sebi zanimao utjecaj na okoliš i ljudsko zdravlje.

Svjetiljke s odgovarajućom koreliranom temperaturom su se normalno koristile prije pojave LED tehnologije – svima dobro poznate žućkaste natrijeve svjetiljke, koje koristimo već desetljećima, a koje nemaju emisiju plavog spektra (boja do 2200K). Postoje i LED svjetiljke bez emisije plavog, tzv. amber, također ispod 2200K, ali one nemaju toliku energetsku efikasnost.

Zbog ove opasnosti plavog spektra, novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja postavlja ograničenje na temperaturu svjetiljki od 3000K. Rasvjetna industrija se, naravno, umiješala i u donošenje ovog zakona, pa je na njihovo inzistiranje ograničenje umjesto na 2700K postavljeno na 3000K. Svjetiljke od 2700K se već godinama masovno koriste u kućanstvima upravo zbog svoje štedljivosti i ugodne tople boje, ali industrija se uspjela izboriti za vlastiti profit i korumpirala zakon.

Park Bartola Kašića u Zagrebu, s jedne strane ulice “kugle”, s druge moderna zasjenjena LED rasvjeta. LED rasvjeta je pregusto postavljena i trebala bi imati topliju boju svjetlosti.

Utjecaj na ekosustav

  • Kao i na ljude, pretjerano osvjetljenje ima utjecaj i na biljke i životinje. I dok se mi na neki način možemo paziti da tijekom noći, biljke i životinje nemaju luksuz spuštanja roleta. Mnoge životinje su i noćne, pa im opstanak ovisi o prirodnoj, tamnoj noći.

Utjecaj na kukce

Polovica kukaca su noćne životinje. I sami znamo da kukce privlači svjetlost, no odabiremo ne razmišljati o tome. Istraživanje objavljeno 2018. godine je pokazalo katastrofalan utjecaj umjetnog svjetla na kukce. U 27 godina biomasa letećih kukaca smanjena je za 75%. Kukci koji ulijeću u snopove svjetlosti ostaju zarobljeni, neposobni su hraniti se i razmnožavati, iscrpljuju se i ugibaju. Jaka rasvjeta postavljena u inače tamnom okolišu (npr. naplatne postaje i odmorišta autocesta) biti će kilometrima uokolo kao magnet kukcima. Time je poremećen cijeli ekosustav budući da su kukci usko povezani s funkcioniranjem biljaka. Ne smije se zaboraviti utjecaj na krijesnice, kukce koji su nas oduvijek fascinirali i kojima smo se divili, a sad ih vrlo rijetko viđamo jer im opstanak ovisi o tome da nađu tamna mjesta.

Iz istraživanja koje je objavljeno u Science Daily:

The team led by IGB researcher Dr. Maja Grubisic looked at the locations of the areas involved in the 2017 study: areas in conurbations that have a higher than average level of light pollution. “Half of all insect species are nocturnal. As such, they depend on darkness and natural light from the moon and stars for orientation and movement or to escape from predators, and to go about their nightly tasks of seeking food and reproducing. An artificially lit night disturbs this natural behaviour — and has a negative impact on their chances of survival,”

 

Kukci uhvaćeni u snop rasvjete reklamnog panoa u centru Zagreba

Utjecaj na ptice

Ptice selice svake godine putuju na stotinama kilometara udaljene lokacije. Pretjerano osvjetljenje uzrokuje dezorjentaciju, promjene u cirkadijskom ritmu, razmnožavanju, smrtonosne sudare s osvijetljenim neboderima. Snažna rasvjeta, poput stadionskih reflektora i svjetionika naročito privlače ptice. Za vrijeme migracije iscrpljene i dezorjentirane ptice su lak plijen urbanim mačkama za koje se u istraživanju objavljenom na Phys.org tvrdi da su najveća opasnost.

U New Yorku, svake godine se obilježava napad na World Trade Center manifestacijom “Tribute in Lights” gdje se postavljaju snažni reflektori na mjestu srušenih nebodera. Radarske snimke su pokazale da ti reflektori vrlo brzo privuku desetine tisuća ptica, pa je odlučeno da se svjetla povremeno gase kako bi se ptice mogle udaljiti.

U novom hrvatskom Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, intervencijom rasvjetne industrije (točnije – organizatora “Festivala svjetla”), dozvoljeno je povremeno korištenje svjetlosnih snopova na raznim manifestacijama i zabavama. Kao što je već rečeno, industrija, a očito ni Ministarstvo okoliša, ne mari za ekologiju i štetu koju pretjerana rasvjeta, za zabavljanje masa, ima na živi svijet.

Iz istraživanja objavljenog u časopisu Nature (ALAN = Artificial Light At Night):

At a fine scale, negative consequences have been demonstrated for birds during nocturnal migratory flight. Point sources of ALAN disorient and attract birds actively engaged in migration27,31,32,33,34 to the extent that birds can be “trapped” by bright sources of ALAN when migrating over urban areas. High-intensity urban light installations can dramatically alter multiple behaviors of nocturnally migrating birds even to distances of several kilometers from the source35. Migrants will slow down their flight speed, start circling the light source, and call more frequently near the lights. It is well known that bird mortality due to collisions with buildings is related to light emissions from the buildings13,14, but some species appear more susceptible to collision than others36,37, suggesting that light pollution has a species-specific effect among nocturnal migrants.

The influence of ALAN on migratory birds also reaches beyond the extent of urban areas. Artificial lights can be perceived from beyond the point sources, particularly during overcast nights38. For example, the skyglow of large metropolitan areas may be perceived by an observer at the Earth’s surface from up to 320 kilometers away39. Birds aloft will perceive skyglow from even farther away depending on their flight height.

Pogled s Kamenjaka na Murter, Kornate. Foto: Vinko Pešić

Utjecaj na šišmiše

Šišmiši su, znamo, noćne životinje. U Hrvatskoj obitavaju brojne vrste šišmiša, od kojih mnoge u blizini naselja (npr. špilja Veternica na Medvednici). Neke vrste su i ugrožene,a sve se uglavnom hrane kukcima. Javna rasvjeta ima različiti utjecaj na različite vrste šišmiša – neke vrste ju toleriraju, druge pak izbjegavaju. Budući da svjetlost privlači kukce iz tamnog okoliša, nastaje velik poremećaj u prirodi. Vrste šišmiša koje mogu tolerirati rasvjetu zapravo masakriraju kukce koji se ne mogu braniti, a one koje izbjegavaju rasvjetu nailaze na manjak hrane i drastično smanjenje staništa. Navedeno je potvrđeno u istraživanju provedenom u Francuskoj i objavljenom 2014. godine.

We conclude that the majority of the bat species that we examined in this study appear to be sensitive to artificial light and that the activity of bats is less in the lighted areas, even in semi-natural habitats. Artificial light, even low-intensity light, appeared to be sufficiently strong to disturb certain bat species. The tolerant bats may be better able to thrive in disturbed habitats, such as lighted areas.

To better preserve bat communities, we propose several complementary measures: light intensity could be reduced in the early night, and the timing of lighting could be restricted subject to security concerns. Moreover, to reduce the “trespass” of lighting , lights should be designed to illuminate only their target areas installed at lower heights and with a controlled orientation.

Utjecaj na biljke

Biljke su jedina živa bića koja direktno pretvaraju sunčevu svjetlost u energiju potrebnu za život. Umjetna rasvjeta remeti i bioritam biljaka. U gradovima lako možemo vidjeti da stabla ispod svjetiljki javne rasvjete zadržavaju lišće na dijelu koji je osvijetljen. Istraživanja su pokazala da svjetlosno onečišćenje negativno utječe na razvoj planktona koji su zaslužni za velik dio fotosinteze. Kao i kod drugih vrsta, neke biljke će profitirati porastom svjetlosnog onečišćenja, dok će drugima štetiti.

U novom Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja dozvoljeno je korištenje krajobrazne rasvjete koja osvjetljava biljke i smije biti usmjerena prema nebu. I ova iznimka je dodana na intervenciju rasvjetara koji projektiraju i prodaju ovakvu vrstu rasvjete. Našim rasvjetarima očuvanje okoliša “nije važno”, a s ovom iznimkom se mogu osvijetliti i slapovi usred nacionalnog parka – Plitvice, Krka… Sramotno je da je Ministarstvo dozvolilo ovu iznimku koja isključivo pogoduje rasvjetnoj industriji, kao da i bez toga nemaju dovoljno izvora prihoda.

 

Primjer krajobrazne rasvjete u kombinaciji sa svjetlosnim snopovima možete vidjeti u zaštićenoj park šumi Čikat blizu Malog Lošinja. Ovo je hotel kojem je rasvjetu projektirao Dean Skira koji otvoreno potpuno negira problematiku svjetlosnog onečišćenja, a kroz iznimke u zakonu mu se direktno pogoduje za devastaciju okoliša. G. Skira je intervenirao u tekst Zakona na izvanrednom sastanku s Ministarstvom, između dva čitanja Zakona u Saboru:

 

Ostalo

Moglo bi se još podosta pisati o negativnom utjecaju svjetlosnog onečišćenja na okoliš. Jedan od poznatijih problema je utjecaj na morske kornjače koje se lijegu po noći i dezorjentirane svjetlom pogibaju na osvijetljenim ulicama umjesto da krenu prema moru. U Jadranu obitava glavata želva koja gnijezda postavlja na obalama Afrike i bliskog istoka, pa na taj način svjetlosno onečišćenje koje je daleko od Hrvatske ima utjecaja na bioraznolikost na našem području.

Tekstove o pojedinačnim slučajevima potražite u člancima na našem webu.

Utjecaj na sigurnost

  • Noćnu rasvjetu prvenstveno promatramo iz perspektive sigurnosti. Sigurnost u prometu i oko kuće nam je svima važna. Valjda možemo tolerirati efekt svjetlosnog onečišćenja zbog sigurnosti?

Točno je da javna rasvjeta ima pozitivan utjecaj na sigurnost, ali sva rasvjeta se može projektirati da bude umjerena, ne svijetli u okoliš, ljudima u prozore i da je postavljena samo tamo gdje je potrebna. Neadekvatna rasvjeta zapravo stvara velike probleme za sigurnost na cesti:

  • Nezasjenjene svjetiljke i reflektori bliješte u oči sudionicima prometa i zasljepljuju ih
  • Svjetiljke s udjelom plave svjetlosti smanjuju vidljivost u uvjetima magle i kiše
  • Osvijetljene reklame i video panoi odvraćaju pozornost vozača s ceste
  • Osvijetljeni “otoci” na autocestama (naplatne postaje, odmorišta, petlje) i običnim cestama (kružni tokovi i raskrižja) uzrokuju trenutno sužavanje zjenice i nemogućnost prepoznavanja opasnosti na dijelu ceste koja je u mraku
  • Sigurnosne kamere zbog prevelike rasvjete ne mogu identificirati kriminalce jer su dizajnirane da funkcioniraju u slabim svjetlosnim uvjetima, osjetljive su i na infracrveno područje, te ne mogu snimiti detalje na licima u preosvijetljenim uvjetima

Opet vidimo problem svjetiljki s prevelikim udjelom plavog spektra. Plavi spektar se znatno više raspršuje u atmosferi (zbog toga je nebo plavo!), pa u uvjetima slabe vidljivosti (magla, kiša) dolazi do efekta “plavog zida” gdje se zbog neadekvatne rasvjete vidljivost znatno smanjuje. Jednostavan test koji smo obavili krajem 2015. godine u Novom Čiču pokazuje da je s LED rasvjetom vidljivost manja dobrih 40 metara u odnosu na klasičnu natrijevu rasvjetu. U unutrašnjosti Hrvatske magle su česte i zbog toga je nužno koristiti rasvjetu ispod 3000K, iako bi idealno bilo ispod 2500K.

Postoje mnogi primjeri koji pokazuju da nema povezanosti između javne rasvjete i sigurnosti u prometu. Zoran primjer su Njemačka i Austrija gdje na autocestama uopće nema rasvjete – nema ih na naplatnim postajama, petljama, prilazima odmorišta, jedina rasvjeta je ona diskretna koja se nalazi na samom odmorištu. U Hrvatskoj su osvijetljene sve petlje, sva odmorišta, na naplatnim postajama su reflektori. Rasvjeta kod Svtog Roka osvjetljava Tulove grede, s najvišim vrhom od 1120 metara:

 

Tulove grede, potpuno osvijetljene rasvjetom autoceste. Foto: Vinko Pešić.

 

Njemačka ima 13.000 kilometara autocesta, u Hrvatskoj je oko 1.400 kilometara autocesta. Hrvatska ima oko 4 milijuna stanovnika, Njemačka oko 80. Preostala rasvjeta na njemačkim autocestama iz starih projekata se gasi (Izvor: Weniger Licht, mehr Sicht). U članku između ostaloga piše: In Belgium, it is scientifically proven that even more accidents happen when lighting is used, because the driver’s attention is reduced by apparent safety.” Hrvatska ima više rasvjete na autocestama nego cijela Njemačka, a Njemačka po broju stanovnika ima manje poginulih u prometnim nesrećama od Hrvatske, s time da njemačke autoceste cijele godine imaju prometa kao što Hrvatska ima samo u nekoliko mjeseci tijekom ljetne sezone.

Na videu je primjer noćne vožnje po Njemačkoj autocesti. Video traje 90 minuta, rasvjete NEMA. Ako kliknete na video vidjeti ćete trenutak kad automobil prolazi pokraj izlaza s autoceste.

Rasvjeta na autocestama nije potrebna. Po definiciji, autocesta ima fizički odvojene kolne trake za promet motornih vozila velikom brzinom, zabranjena je za pješake, a vozila su noću dobro uočljiva jer moraju imati upaljena svjetla. Isto vrijedi i za sve ceste izvan naselja.

Problem s rasvjetom na cestama je što je često pretjeranog intenziteta. Veća rasvjetljenost zapravo samo daje osjećaj sigurnosti, pa su i brzine vozila veće, a s većom brzinom u nesrećama nastaju teže ozljede i veća je smrtnost.

Gusto postavljeni rasvjetni stupovi predstavljaju dodatnu opasnost – dogodi li se izlijetanje automobila, sudari s rasvjetnim stupovima često imaju teške posljedice i veliku smrtnost. Jasno je da vozači moraju biti oprezni, no primarni uzroci nesreća noću su najčešće alkohol i vožnja neprilagođena uvjetima na cesti. Za prvu stavku su potrebne strože kontrole i kazne, a za drugu pretjerana rasvjeta samo odmaže zbog već navedenog osjećaja sigurnosti koji nije stvaran.

Primjeri:

Potrošnja električne energije

  • Pretjerano postavljanje rasvjete i preveliki intenziteti uzrokuju nepotrebnu potrošnju električne energije. Potrošnja električne energije nije i ne smije biti jedini kriterij pri odabiru ekološke rasvjete!

Kriterij energetske učinkovitosti jedini je kriterij kojeg industrija rasvjete navodi kao argument za zamjenu postojećih svjetiljki. Pri tome se potpuno ignoriraju ostali problemi – preveliki intenzitet rasvjete, prosipanje svjetlosti u smjeru neba, neodgovarajuća boja svjetlosti. U rasvjetarskim projektima “uštede”, one se kreću na razini oko 20%. Kad bi se uzimali u obzir svi kriteriji postavljanja ekološke rasvjete, uštede bi se mogle kretati od 50% do 70%.

Prema istraživanju iz 2012. godine, u Hrvatskoj se godišnje trošilo oko pola milijarde kuna na električnu energiju za javnu rasvjetu, te još 400 milijuna na održavanje. Dodatno, prema podacima koje smo dobili od koncesionara autocesta, oko 100 milijuna kuna se troši za njihovu rasvjetu. Prosjek potrošnje električne energije u Hrvatskoj je 100 kWh po osobi godišnje. Toliki je prosjek u zagrebu i drugim gradovima, dok u manjim mjestima troškovi variraju, a često su i veći. Istovremeno, gradovi kao što su Graz, Beč i Berlin po osobi troše 30-40 kWh – bez ikakve zakonske regulative. Slovenska Uredba o graničnim vrijednostima svjetlosnog onečišćenja, donesena 2006. godine kad još uopće nije postojala LED tehnologija javne rasvjete, odredila je ograničenje od 44.5 kWh po stanovniku, dakle polovinu vrijednosti trenutne potrošnje u Hrvatskoj.

S novom i efikasnijom LED tehnologijom uštede mogu biti još veće. Bez mehanizma kotrole, svjetlosno onečišćenje može se nastaviti povećavati, a da potrošnja električne energije ostane jednaka ili se čak i smanjuje! Čak da se postavlja i potpuno ekološka rasvjeta, ona će uzrokovati povećanje svjetlosnog onečišćenja jer nema mehanizma koji bi ograničio permanentno osvjetljenje apsolutni svih cesta. Ušteda na troškovima električne energije ne smije biti najvažniji kriterij za ekološku rasvjetu! Jednom bi čovječanstvu mogla postati dostupna neograničena energija putem fuzijskih reaktora – važno je znati da pretjerana svjetlost kao takva uzrokuje probleme u poremećaju cjelokupnog ekosustava na svim navedenim primjerima, a ne samo s aspekta energetske učinkovitosti.

Rasvjeta koja se postavlja na cestama je vrlo često:

  • Potpuno nepotrebna – ceste s malo prometa ne trebaju uopće biti osvijetljene ili naložiti da se rasvjeta gasi nakon 22h; autocestama i cestama izvan naselja uopće nije potrebno osvijetliti jer automobili imaju farove
  • Pretjerano osvijetljene – europska norma za projektiranje rasvjete  uopće ne uzima u obzir negativne ekološke aspekte; maksimalne vrijednosti ne postoje, minimalne su daleko pretjerane; projektanti mogu proizvoljno odrediti klasu prometnice
  • Pregusto postavljeni stupovi – nedostatak ograničenja u razmaku između stupova ima posljedicu da projekt nepotrebno odredi preveliku gustoću stupova, a time veće troškove, veće svjetlosno onečišćenje i veću opasnost po sigurnost u prometu, sve samo s ciljem što veće zarade
  • Više svjetiljki na jednom rasvjetnom stupu – još jedan mehanizam za povećanje zarade, budući da su dvije svjetiljke manje snage znatno skuplja početna stavka od jedne svjetiljke veće snage
Kakva bi trebala biti ekološka rasvjeta?

  • Kriterije ekološke rasvjete postavila je Europska komsija u dokumentu Green Public Procurement for Road Lighting and Traffic Signals. – radi se o “Low Impact Lighting” standardu koji će omogućiti ljudima adekvatno osvijetljen okoliš za noćne aktivnosti, a istovremeno imati minimalni utjecaj na ljudsko zdravlje, ekosustav i troškove za održavanje.

Na str. 60 preporuča se sljedeće:

  • godišnja potrošnja 15 kWh per capita za javnu rasvjetu (u Hrvatskoj >100 kWh)
  • korelirana temperatura boje svjetla ispod 2200K (novi Zakon u Hrvatskoj nalaže <3000K, ispod 2200K je samo u zaštićenim područjima, a rasvjetarima je to bilo “predrastično”, iako je sva dosadašnja natrijeva rasvjeta ispod 2200K )
  • ULOR 0% (kao i u novom Zakonu u HR)
  • zabrana rasvjete na cestama i križanjima izvan naselja (u Hrvatskoj – nije regulirano)
  • najveća rasvijetljenost (luminancija) cesta 0.5 cd/m2 (u Hrvatskoj – nije regulirano)
  • razmak između rasvjetnih stupova minimalno 3.7x njihove visine (u Hrvatskoj – nije regulirano)
  • svjetlost na prozorima stambenih zgrada ne smije prelaziti 0.01 do 0.5 lux, ovisno o udaljenosti od svjetiljke (u Hrvatskoj – regulirati će se uredbom, rasvjetari su predlagali 5 lux što je 10-500 puta više svjetla)
Često postavljana pitanja i zablude

  • Vi zapravo želite ugasiti svu rasvjetu. Najbolje da živimo u mraku i da se vratimo u pećine kao u prehistorijsko doba!

Ne. Svima nama treba rasvjeta za normalno funkcioniranje po noći i za sigurnost.Ovo je zapravo klasična logička pogreška (pogledajte definiciju na linku) gdje se insinuira da postoje samo dvije opcije – mrak ili svjetlo. Rasvjeta se vrlo jednostavno može projektirati da bude ekološka. Želimo kvalitetnu i umjerenu rasvjetu, ali samo na lokacijama gdje nam je korisna. Želimo zaustaviti nepotrebnu devastaciju okoliša koja ide na ruku jedino rasvjetnoj industriji za brzu zaradu.

Dodatno, ovo je logička pogreška “svođenje na apsurd”, omalovažavanje i ismijavanje sugovornika, s ciljem da se pobije argument.

  • Ovakva rasvjeta odgovara samo astronomima!

Tvrdnja kojom se problem želi svesti na marginalnu skupinu ljudi s nerealnim zahtjevima. Razmislite malo, od koga dolaze takve tvrdnje. Da, od industrije rasvjete. Industrije koja PRODAJE rasvjetu.

Istina je da su astronomi prvi primjetili utjecaj svjetlosnog onečišćenja na smanjenu vidljivost zvijezda, maglica i galaksija. Za uživanje u astronomiji se ionako treba otići van grada u tamnija područja. Činjenica je da većina ljudi nema mogućnost vidjeti Mliječni put, galaksiju u kojoj je naš Sunčev sustav. Umjesto 4000 zvijezda koliko ih se vidi na tamnom nebu, iz gradova ih vidimo tek stotinjak. Ignoriranjem svemira nestaje interes općenito za znanost. Uz svu modernu tehnologiju i nova otkrića, dolazi do porasti pseudoznanosti i općeg zaglupljivanja čovječanstva kroz vjerovanjau ravnu Zemlju, nepovjerenja u cjepiva, homeopatiju, i teorije zavjere.

Osim toga, upravo zbog nestanka noći, u svijetu raste interes za astronomski turizam. Hrvatska još ima tamnih lokacija koje se trebaju sačuvati i iskoristiti ovaj potencijal. Astronomski turizam je atraktivan tijekom cijele godine, a pogotovo za nepristupačne i nerazvijene općine. Od astronomskog turizma su Španjolska i skandinavske zemlje napravile unosne poslove i jedinstvenu ponudu.

  • Kome smeta rasvjeta neka spusti rolete ili se odseli u Liku!

Ptice, kukci, šišmiši; krijesnice, kornjače, ježevi – nemaju mogućnost spuštanja roleta. Svjetlosno onečišćenje gradova vidljivo je u krugu od nekoliko stotina kilometara. Svjetlosno onečišćenje ne možemo eliminirati, ali ga možemo ograničiti na područja gdje nam je rasvjeta potrebna i smanjiti negativan utjecaj na ekosustav kojeg polako, ali sigurno, u potpunosti razaramo.

Zbog svjetlosnog onečišćenja Crikvenice i Selca, Mliječni put sa Krka jedva je vidljiv.

1 Comment

Komentirajte!

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.