Novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja

Hrvatski Sabor je 25.1.2019. donio novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Zakon u cijelosti možete downoladati ovdje, a stupio je na snagu 1.4.2019. godine. Trenutno ne postoje podzakonski akti kojima bi se određivali točni načini postavljanja rasvjete i dozvoljeni intenziteti rasvijetljenosti.Downloadajte novi Zakon »

Hrvatski Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja u članku 11. propisuje određene zabrane rasvjetljavanja. Od svih navedenih izdvajamo sljedeće:

(5) Zabranjeno je:

  • 1. rabiti svjetlosne snopove bilo kakve vrste ili oblika usmjerene prema nebu ili prema prirodnom vodnom tijelu

  • 2. vanjskom rasvjetom rasvjetljavati otvore (prozori i/ili vrata) zaštićenog ili stambenog prostora iznad vrijednosti propisanih pravilnikom iz članka 9. ovoga Zakona

  • 3. postavljati vanjsku rasvjetu tako da ona svojim usmjerenjem i izlaznim svjetlosnim tokom svjetlosti na otvorima (prozori i/ili vrata) stambenih objekata iz članka 3. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona proizvodi emisije veće od dopuštenih razina propisanih pravilnikom iz članka 9. ovoga Zakona

Točka 3. se odnosi na “rasvjetu nepokretnih kulturnih dobara određenih posebnim propisom”. To je nespretno sročena stavka koja bi u principu trebala biti jednaka točki 2., s time da je ova točka dodana na nagovor industrije rasvjete s željom da razine rasvietljenosti nepokretnih kulturnih dobara budu različite od “običnih” stambenih prostora.

  • 6. ugrađivati svjetiljke i ostale izvore svjetlosti koji prelaze najviše dopuštene razine rasvjetljavanja okoliša za vanjsku rasvjetu propisane pravilnikom iz članka 9. ovoga Zakona

  • 7. ugrađivati ekološki neprihvatljive svjetiljke

  • 8. postavljati svjetiljke tako da svijetle u horizont i iznad njega te u prirodna vodna tijela, osim u slučajevima dopuštenim ovim Zakonom

  • 9. da svjetlosni tok svjetiljki pri rasvjetljavanju oglasnih ploča vanjskim svjetiljkama, kod dekorativne i krajobrazne rasvjete te rasvjete pročelja objekta izlazi iz gabarita osvjetljavanja

Kao što vidite, u Zakon su ubačeni neki izrazi “za svaki slučaj” koji služe za potencijalno odbacivanje odgovornosti i ugrađivanje iznimki.

Ekološka rasvjeta je definirana je u članku 5., točka 5.:

  • 5. ekološki prihvatljiva svjetiljka je svjetiljka koja zadovoljava potrebe za umjetnom rasvijetljenošću pojedine građevine, objekta ili površine čija je emisija svjetlosti u skladu s uvjetima zaštite od svjetlosnog onečišćenja propisanim ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 9. ovoga Zakona i čiji udio svjetlosnog toka iznad horizontalne ravnine mora biti 0,0 %, uz maksimalnu koreliranu temperaturu boje do najviše 3000 K, osim kada se svjetiljke koriste u slučaju dekorativne i krajobrazne rasvjete kada udio svjetlosnog toka iznad horizontalne ravnine može biti veći od 0,0 %, ali svjetlosni tok ne smije izlaziti iz gabarita osvjetljavanja i koja ima ugrađen takav izvor svjetlosti koji ne sadrži elemente žive u bilo kojem obliku

Ovo je najvažnija definicija koja znači da rasvjeta neće smjeti bacati svjetlo iznad horizonta i izvan područja kojeg treba osvijetliti. Dekorativna rasvjeta je ona koja osvjetljava arhitekturu i spomenike, a krajobrazna služi za osvjetljavanje ostalog okoliša.

Nadalje, u članku 11, stavak 5 se zabranjuje:

Dodatna su ograničenja za zaštićena područja (nacionalne parkove, parkove prirode, itd.):

  • 10. u zaštićenim područjima, radi očuvanja ekosustava i bioraznolikosti, postavljati svjetiljke korelirane temperature boje svjetlosti iznad 2200 K te osvijetljene oglasne ploče

Ograničenje boje svjetlosti postavljeno je s ciljem zaštite okoliša od emisija u plavom spektru koje su iznimno štetne po ekosustav.

U zabranama su i oglasne ploče, no granične vrijednosti će se trebati odrediti pravilnikom:

  • 12. postavljati oglasne ploče tako da zaklanjaju ili smanjuju vidljivost postavljenih prometnih znakova ili zasljepljuju sudionike u prometu ili odvraćaju njihovu pozornost u mjeri koja može biti opasna za sigurnost prometa

  • 13. postavljati oglasne ploče koje emitiraju svjetlost veću od emisija propisanih pravilnikom iz članka 9. ovoga Zakona.

Sve nepravilnosti obavezno prijavite lokalnoj inspekciji zaštite okoliša! Adresu zatražite na navedenom linku, a prijavu možete poslati na njihovu e-mail adresu okolis.inspekcija@mzoe.hr. Kao pomoć za prijavu svjetlosnih snopova ispunite ovaj obrazac gdje se navodi slučaj u Istarskoj županiji iz kolovoza 2012. kada je inspekcija zabranila daljnju upotrebu svjetlosnog topa.

Prijave šaljite i bez obzira na rok za usklađivanje rasvjete. Jedino će na taj način Ministarstvo vidjeti ozbiljnost i količinu problema koje stvara svjetlosno onečišćenje!

Članak 15 Zakona o sigurnosti na cestama kaže:

  • (1) Na cesti se ne smiju postavljati ploče, znakovi, svjetla, stupovi ili drugi slični predmeti kojima se zaklanja ili smanjuje vidljivost postavljenih prometnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili  mjestom postavljanja oponašaju neki prometni znak ili sliče na neki prometni znak, ili zasljepljuju sudionike u prometu, ili odvraćaju njihovu pozornost u mjeri koja može biti opasna za sigurnost prometa.

Bliještanje rasvjete uz prometnice prijavite policiji na e-mail policija@mup.hr koji će poslati patrolu na teren i naložiti gašenje ili modificiranje sporne rasvjete. Po mogućnosti u e-mail priložite fotografiju sporne lokacije kako bi olakšali posao policiji. Prema dosadašnjem iskustvu, policija reagira vrlo brzo te odgovara na e-mail upite, pozitivno ili negativno, što je više nego pohvalno.

Ako trebate savjet za prijavu neadekvatne rasvjete, kontaktirajte nas!

Primjeri prijava i rješenja

Komentirajte!

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.