Kad se dotaknemo rasvjete na autocesti, naši građani će uvijek reći – pa naše autoceste nisu osvijetljene! Međutim, to nije točno, rasvjete ima jako puno – na cestama kod svih odmorišta, čvorova i pred naplatnim postajama. Postavljanje rasvjete na tim mjestima opravdava se radi “sigurnosti u konfliktnim zonama”, iako je istina da se rasvjeta na tim mjestima postavlja isključivo iz – navike. Naime, na autocestama u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj uopće nema rasvjete. Znači, apsolutno nigdje – na odmorištima, benzinskim postajama, naplatnim kućicama, čak i najvećim petljama. Jedina rasvjeta koja je postavljena je na samom objektu na odmorištu i benzinskoj postaji, dok prilazne ceste i odvojci nemaju rasvjetu.
Smrtnost u prometnim nesrećama u Europi.
Zašto je to tako? Po definiciji, autocesta je najviša klasa javnih cesta namijenjena sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom. Također, namijenjena je isključivo za promet motornih vozila (dakle, nema pješaka i biciklista), kolničke trake za promet iz suprotnih smjerova su fizički odvojene, bez raskrižja s poprečnim cestama ili prugama u istoj razini, a u promet se može uključiti samo posebnim priključnim trakama. Minimalna brzina je 80 km/h, nema naglih zavoja i konfliktne zone su svedene na minimum.
U ovom slučaju, rasvjeta može biti jedino štetna po sigurnost u prometu jer se vozač zaslijepljuje kad ulazi u osvijetljeno područje, a prilikom prijelaza u tamu je potrebno neko vrijeme prilagodbe nastaloj promjeni, što stvara veliki sigurnosni problem. S druge strane, automobilski farovi su dovoljni da se osvijetli okoliš koliko je potrebno, a stražnja svjetla omogućuju da se vozila vide iz velike udaljenosti. Prema tekstu Weniger Licht, mehr Sicht, tekst iz 2014. godine, Njemačka na svojih 14.000 kilometara autocesta gasi i onu rasvjetu koja je preostala (pročitajte i Google translate verziju na engleskom). Za Njemačkom se počela povoditi i Belgija: “In Belgium, it is scientifically proven that even more accidents happen when lighting is used, because the driver’s attention is reduced by apparent safety.”
Na ovom videu, objavljenom 2017. godine, možete pogledati nekih 90 minuta vožnje po autocesti u Njemačkoj. Rasvjete NEMA (slika je s ulaza prije autoceste, klinite na link):
Po statistici, Hrvatska je među državama koje imaju najviše poginulih po broju stanovnika u prometnim nesrećama (77 na milijun stanovnika), dok je Njemačka mađu najsigurnijima (39):
Hrvatska, od 2001. godine, je najlošije napredovala po smanjenju broja poginulih:
Istovremeno, Hrvatska je u Europi jedna od država s najvećim rastom svjetlosnog onečišćenja:
Rasvjeta autocesta nije samo sigurnosni problem. Na autocestama u Hrvatskoj je rasvjeta izrazito jaka, vrlo često s potpuno neekološkim svjetiljkama. Tražili smo podatke o troškovima za rasvjetu, no nažalost nismo ih dobili od svih koncesionara, pa možemo navesti samo da je potrošnja za rasvjetu na autocestama u Hrvatskoj između 40 i 80 milijuna kuna godišnje. Treba uzeti u obzir da Hrvatska ima 1.400 km autocesta, a Njemačka 14.000. Odmorišta i čvorovi često se nalaze dalje od gradova u prirodi, čime rade ogromnu štetu ekosustavu. Kao primjer možemo navesti okoliš tunela Sveti Rok – park prirode Velebit. U blizini se nalaze Tulove grede, nadmorske visine 1120 metara, u potpunosti su osvijetljene rasvjetom s autoceste. Ekosustav parka prirode potpuno je uništen! Što će nam zaštićena područja ako ih – ne zaštićujemo? Evo kako izgleda izlaz iz tunela:
A1 ispred tunela Sv. Rok, Ravni kotari. Foto: Vinko Pešić
U Hrvatskoj postoji jedan čvor na autocesti koji nije osvijetljen – onaj za Jastrebarsko. Zatražili smo podatke o nesrećama – od 2016. do 2018. u blizini čvora (±2km) bilo je ukupno 18 nesreća, od čega tri tijekom noći, samo s lakšim ozljedama. Zbog svega navedenog, preporučamo da se rasvjeta na autocestama u Hrvatskoj potpuno zabrani, radi bolje sigurnosti i očuvanja okoliša, po uzoru na Njemačku i Austriju.
Evo još jedan primjer – screenshotovi s Google Street View na čvoru autoceste kod Dortmunda (grad s više od pola milijuna stanovnika):
Istovremeno u Hrvatskoj, Istarski ipsilon, čvor Višnjan (2.200 stanovnika), u neposrednoj blizini svjetski poznate zvjezdarnice Višnjan/Tičan:
Evo i noćne snimke svjetlosnog onečišćenja snimljene dronom:
Svjetlosno onečišćenje Višnjana i čvora istarskog ispilona
Nedavno sam išao Zagreb-Sisak – užas što je napravljeno na dijelu Veliak gorica-jug – Velika Gorica sjever… rasvjeta ne samo da je puno jača nego na ‘starim’ autocestama nego su reflektorski stupovi prenisko i zasljepljuju vozače. Da li možete zatražiti podatke o broju nesreća na tom čvoru?
Podaci o nesrećama na jednom čvoru nisu sami po sebi jako korisni ako nema usporedbe s drugim čvorovima ili s neosvijetljenim dionicama. Prema drugim podacima koje smo dobili, prometnih nesreća u blizini čvorova je vrlo malo, radi se u pravilu o manje od 10 godišnje. Podatke možete i sami zatražiti od HAC-a prema Zakonu o pravu na pristupu informacijama, više informacija ovdje: https://www.hac.hr/hr/odnosi-s-javnoscu/pravo-na-pristup-informacijama