Povodom izgradnje nove osnovne škole u Novom Čiču, rekonstruirane su okolne ulice i izgrađene nove prilazne ceste za školu. Prilikom renoviranja, kao što je danas u trendu, postavljena je LED rasvjeta, temperature svjetla između 3500 i 4000 K. Nažalost, nemam spektrometar kojim bih to točno izmjerio, ali fotoaparat daje najprirodniju fotografiju kada je balans bijele boje postavljen u tom rasponu.
Rayleighov zakon o raspršivanju objašnjava nam kako se plavo svjetlo znatno efikasnije raspršuje u atmosferi. Upravo nam je zbog takvog ponašanje svjetla vedro nebo plavo. S druge strane, žuto, a posebno crveno svjetlo puno dalje prodire kroz atmosferu. Efekt raspršenja plavog svjetla posebno dolazi do izražaja kod zalaska Sunca jer tada zraka svjetla mora kroz atmosferu proći puno duži put, što dovodi do gotovo potpunog upijavanja plave svjetlosti. To je razlog zašto nam je Sunce pri zalasku narančasto ili crveno. Iz istog razloga je najvažnije svjetlo na semaforu, svjetlo zabrane, crvene boje jer zbog efikasnog širenja crvenog svjetla kroz atmosferu možemo ga opaziti s najveće udaljenosti.
Vodena para , tj. magla u atmosferi, pospješuje raspršenje svjetla. Kako su kapljice vode u magli najčešće veličine 10-15 mikrona, kroz njih se najteže probija plavo svjetlo jer je najkraće valne duljine. Kada se za javnu rasvjetu koristi izvor svjetla s plavom bojom (LED, metal-halidne, živine i fluorescentne), raspršenje može biti toliko intenzivno da dolazi do smanjenja kontrasta, a time i vidljivosti.
Večeras sam izveo jedan brzinski pokus, više kao dokaz koncepta nego kao neku ozbiljniju studiju – kolika je vidljivost pod plavom LED rasvjetom i običnom, visokotlačnom natrijevom rasvjetom. Rezultati su toliko očiti da sam ih jednostavno morao pretočiti u ovaj članak.
Obje fotografije su nastale u razmaku od 2 minute, prva u 19:01 a druga u 19:03. Postavke za snimanje obje fotografije su bile iste: ISO 80, f/8 i 2.5″ sekunde ekspozicije sa zoom objektivom namještenih na 32mm fokalne duljine. Za snimanje je korišten Pentax K-5 fotoaparat postavljen na stativ. Lokalna privatna automatska meteorološka stanica u sklopu mreže pljusak.com, udaljena oko 1km od mjesta snimanja, kaže kako su u 19:02 bila 4°C uz vlažnost od 98%. Prva fotografija, koja prikazuje LED rasvjetu, snimljena je na početku zebre, kod križanja prilazne ceste za OŠ Novo Čiče i županijske ceste naziva Trg Antuna Cvetkovića. Druga fotografija, s prikazom natrijeve rasvjete, snimljena je 70m dalje. Fotografirajući na dvije veoma bliske lokacije htio sam svesti razliku u mogućoj nejednolikosti gustoće magle na minimum. Screenshot iz Google Eartha pokazuje lokacije snimanja i udaljenost između njih.
Lokacije na kojima su snimljene fotografije
Prilikom obrade fotografija koristio sam iste postavke: balans bijele boje na dnevno svjetlo, korekciju grešaka objektiva (vinjetiranje) i kromatske aberacije. Obje fotografije su smanjenje na veličine prikladne za prikaz na web stranici. Fotografiju s natrijevom rasvjetom sam malo izravnao jer je bila u koso, ali to nije utjecalo na konačan rezultat. Nikakvih drugih modifikacija fotografija nije bilo, a kako biste se uvjerili u to, moguć je pristup RAW datotekama iz kojih su dobivene prikazane fotografije putem ovog linka.
Vidljivost detalja na ulici pod LED rasvjetom seže do nekih 90m
Na fotografiji s LED rasvjetom pronašao sam najdalje jasno vidljivi detalj, a to je dalji rub ugibališta za autobus. Mjereći u Google Earthu (screenshot priložen) došao sam do udaljenosti od oko 90 m. Na fotografiji se vidi natrijeva rasvjeta u gornjem lijevom kutu, ali ona je udaljena barem 190m od mjesta snimanja i nalazi se duboko u pozadini. Primijetite kako se na desnoj strani LED rasvjeta gubi u magli i 7. stup (udaljen oko 185m od mjesta snimanja) jedva nazire, dok se natrijeve lampe vide jasno do nekih 250m.
Mjerenje u Google Earthu otkriva koliko daleko su vidljivi detalji
Druga fotografija pod natrijevom rasvjetom pokazuje na kolniku detalje udaljene oko 130 m, gotovo 40 m više nego pod plavijom LED rasvjetom. Vide se detalji koji su udaljeniji, ali kako taj dio ulice nije ravan već je u blagom zavoju, nisam želio mjeriti najdalji vidljivi detalj kako ne bih bio optužen za namještanje rezultata. Na screenshotu se vidi gdje je otprilike pozicija najudaljenijeg detalja.
Pod natrijevom rasvjetom se vidjelo mnogo dalje.
Kako je ulica u blagom zavoju, mjerio sam detalje koji su na ravnom dijelu radi fer usporedbe i dobio rezultat od 130 m!
Kako bih izbjegao kritike da sam namještajući balans bijele boje pogodovao jednom tipu rasvjete, prilažem ponovno fotografije pod obje rasvjete. Prva s LED rasvjetom ima balans bijele boje sličan temperaturi svjetla, 4000K. Na drugoj fotografiji, s natrijevom rasvjetom, balans boje je na 2500K. U oba slučaja se vidi kako to nije dovelo ni do kakve razlike u vidljivosti detalja.
Promjena balansa bijele boje nema utjecaj na vidljivost detalja
Promjena balansa bijele nije pomogla ni natrijevoj rasvjeti
Vjerujem kako bi većina vozača voljela vidjeti mogući uzrok nezgodne (pješaka ili neosvjetljenog biciklista) 30 ili 40 m ranije, kako bi dobili više vremena za reakciju. Neću donositi neke konkretne zaključke jer u skoroj budućnosti planiram ponoviti usporedbu s razrađenijim pokusima.
