Mogli ste do sada primijetiti kako u našim tekstovima, kada opisujemo svjetlo, opisujemo i njegovu boju. Kako bi se točno znala boja koju opisujemo, boju svjetla izražavamo pomoću temperature (npr: 4 000 K). Zašto je to tako?
Temperatura svjetla temperatura je idealnog crnog tijela koje zrači svjetlo slične boje kao i svjetiljka. Poznavanje točne temperature svjetla od velike je važnosti u grafičkim, fotografskim, filmskim i izdavačkim djelatnostima. Naravno, kod projektiranja ili odabira rasvjete poznavanje temperature svjetla od velike je važnosti.

Prikaz kojoj boji odgovara zračenje crnog tijela određene temperature.
Grafika je preuzeta s Wikipedia Commonsa i dijelo je korisnika Holeka.
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Color_temperature.svg
Za potrebe ovog teksta pretpostavit ćemo kako su svi izvori svjetla crna tijela, tj. da daju kontinuirani spektar.
Sunce je najjači izvor svjetla koje poznajemo. Svjetlo koje ono zrači imaju efektivnu temperaturu od oko 5800 K i sjaji najjače u žuto-zelenom dijelu spektra, pri valnoj duljini od 500 nm (5000°A). Naše oči i mozak navikli su na sunčevo svjetlo te smo po danu mi najosjetljiviji upravo na boje iz žuto-zelenog dijela spektra. Mi Sunce u podne vidimo kao jarku žućkastu kuglu jer naša atmosfera efikasnije upija zeleni i plavi dio spektra, a propušta žuti i crveni. Kada bi Sunce gledali bez atmosfere ono bi nam bilo bijelo. Zašto je bijelo, a ne žuto-zeleno? Oči živih bića, a tako i naše, evolucijom su uskladile naš doživljaj boja tako da nam je Sunce bijelo. U svijetu intenzivnog žuto-zelenog svjetla to nam je pomoglo u prepoznavanju sitnih nijansi u bojama.
Otvoreni plamen ima temperaturu svjetla od oko 1500 – 1700 K koju mi doživljavamo kao narančasto-crvenu. Kako crna tijela s temperaturama od oko 1700 K najviše zrače u infracrvenom dijelu spektra, mi njihovu boju doživljavamo kao toplu. Razlog tome je što jedan dio infracrvenog spektra (IC) mi doživljavamo putem kože kao toplinu, tj. toplinsko zračenje. Slično vrijedi i za narančastu i žutu boju koju daju crna tijela temperature 2700 i 3500 K. Temperaturu svjetla od 2700 K daje klasična žarulja s volframovom niti. Ono je narančasto-žute boje i slično je boji otvorenog ognjišta i svijeće. Čovjek se kroz stotine tisuća godina navikao na takve boje u stambenom prostoru i zato rasvjeta takve boje daju „toplinu“ domu i stvara osjećaj udobnosti.
Svjetlo hladnih boja, bijelo ili plavo, daju crna tijela visoke temperature, iznad 6000 K. Tijela te temperature zrače manji dio energije u IC dijelu spektra i unatoč tome što su toplija (užarenija) mi ih, paradoksalno, doživljavamo hladnima. Svjetlost boje od 4500 do 6000 K oponaša dnevno svjetlo te se iz tog razloga ono koristi kada je potrebno povećati budnost ljudi (uredi, proizvodni pogoni, bolnice). Primjeri svjetiljki koje daju ovakvo svjetlo su štedne ili LED žarulje s oznakom „cool white“ tj. bijelom bojom svjetla temperature 5500 K. Vaš monitor, kada ima na sebi čistu bijelu sliku, daje svjetlo temperature 6500 K. Zato kada tijekom sunčanog dana kroz prozor gledamo u kuću računalne ekrane, oni nam se čine lagano plavkastima. Svjetlost temperature 15 000 do 22 000 K (ovisno o količini aerosola) boja je plavog neba. Plavo nebo puno je slabiji izvor svjetla od Sunca pa sunčani dan ima temperaturu svjetla od 5800 K. Tek kada odemo u duboku sjenu možemo primijetiti kako su predmeti oko nas u biti malo plaviji nego na direktnoj sunčevoj svjetlosti.
Svjetiljke s visokom temperaturom svjetla (iznad 3500 K) potrebno je izbjegavati u kućnoj upotrebi jer oponašajući dnevno svjetlo remete naš bioritam i hormonalni balans. O tome će više biti riječi u zasebnom tekstu – kako plavo svjetlo utječe na naše zdravlje.
Izvori: