U Balama, prekrasnom gradiću u Istri, provedena je zamjena postojeće javne rasvjete novim LED svjetiljkama. Prema informacijama u prethodnom linku, ušteda na električnoj energiji iznosi 60%, a općina je do zamjene trošila oko 200.000 kuna godišnje na javnu rasvjetu. Iako je takva ušteda i više nego dobrodošla, primjer Bala je još jedan iz kojeg je vidljivo da sama ušteda nije rezultirala zaštitom ljudskog zdravlja i okoliša. Naprotiv, napravljena je velika šteta koja se neće moći tako skoro popraviti jer nije realno očekivati novu zamjenu javne rasvjete.

Detalj svjetiljke postavljene u Balama

Osnovni problem je, kao i u većini mjesta gdje se radi zamjena, boja LED rasvjete. Pod izlikom uštede postavljena je rasvjeta korelirane temperature 4000 K, što znači da je vrlo velik udio plavog spektra koji dokazano šteti ljudskom zdravlju i okolišu. Ne manje važna činjenica je da hladna, industrijska plava boja takvih LED svjetiljki nimalo ne odgovara kamenim istarskim kućama.

Iako je pohvalna odluka da se uz zgrade postave full cut-off svjetiljke bez stakla koje bi raspršivalo svjetlost u okoliš, često su postavljene vrlo blizu prozora stanara.

Općina Bale osim samog grada uključuje i naselja Golaš i Krmed. Zajedno broje jedva 1000 stanovnika. Jednostavnom matematikom možemo izračunati da je trošak javne rasvjete po stanovniku bio 200 kn, što je bilo dvostruko više od prosjeka za Hrvatsku 2012. godine. S novom LED rasvjetom, Bale i dalje imaju potrošnju veću od hrvatskog prosjeka 2012. godine kad se tek počela uvoditi LED rasvjeta.

Zašto? Odgovor je jednostavan – po tko zna koji puta se pod krinkom “štednje” općinama uvaljuje barem dvostruko više javne rasvjete nego im je uopće potrebno. Naravno da su gradske vlasti oduševljene uštedama, ali realno gledajući općina od 1000 stanovnika je i prije zamjene imala barem 400% previše rasvjete. Ovom zamjenom, iako su ostvarene uštede, znatno je povećano svjetlosno onečišćenje. Dovoljno je pogledati koliko je preosvijetljeno parkiralište u Balama:

Ili cesta po kojoj noću praktički nema prometa:

Kružni tok je osvijetljen poput stadiona jer je pod izlikom “sigurnosti” postavljena pretjerano jaka rasvjeta:

U razvijenim državama sve više raste svijest o štetnosti LED svjetiljki s velikim udjelom plave svjetlosti, pa tako Chicago mijenja 270.000 svjetiljki s LED od 3000K ili manje, s mogućnošću smanjenja intenziteta osvjetljenja tijekom razdoblja s malo prometa, u Hrvatskoj se općini od 1000 stanovnika doslovno uvaljuje toliko rasvjete da i sa zamjenom imaju potrošnju veću od prosjeka u Hrvatskoj koji je ionako prevelik.

Da apsurd bude veći, nova rasvjeta je postavljena i na lokalnom groblju, i to temperature svjetlosti čak 6000 K! Doslovno klinički bolesno plavo svjetlo kao u mrtvačnici.

Kaštel Bembo u centru Bala je prekrasna građevina i svakako preporučamo šetnju gradom ako se nađete u Istri. Nakon toga obavezno probajte pljukance na maloj terasi konobe na prekrasnom trgu La Musa. Navečer možete posvjedočiti tradicionalnom hrvatskom načinu osvjetljavanja arhitekture zvanom “ajmo puknut najžešći reflektor, pa neka bliješti”:

Dakle, zamjena javne rasvjete u Balama donijela je – LED boje 4000 K, groblje osvijetljeno s 6000 K, bliješteće ulice, parkirališta, kružne tokove – u gradiću od jedva 1000 stanovnika gdje noću vani nema nikoga, sve uz “uštedu” koja je veća od ionako pretjeranog hrvatskog prosjeka. Jesu li u Balama napravili dobru stvar? Prosudite sami uz ostale fotografije u našoj galeriji.

Zahvaljujemo se našem čitatelju na ustupljenim fotografijama, a ako i sami imate primjere ovako očajno loše javne rasvjete, svakako nam ih pošaljite!

 

8 comments on “LED devastacija u Balama”

  1. ljubo Reply

    Čitam tekst o novoj rasvjeti u općini Bale i moram konstatirati da je g. Štromar u velikom dijelu teksta u pravu . Ne znam tko je to projektirao ali iz priloženih fotografija nepobitno proizlazi da je projekt radio “trgovac” svjetiljki koji NIJE uvažavao kriterije prema normi HRN 13201 i rasvjeta je definitivno predimenzionirana i po meni mogla se riješiti sa minimum 50% manjom razinom rasvjetljenosti u odnosu na realiziranu pa bi u energetskom smislu ušteda bila i 80% . Ovakovim “rješenjima” svjedočimo sve više i više jer nemamo educirane službe u lokalnoj samoupravi koje raspisuju javne natječaje na kojima poslove dobivaju najjeftiniji a ne ekonomski i tehnički najpovoljniji. Nadležno ministarstvo zaštite okolišta treba i mora napraviti univerzalni obrazac za lokalnu samoupravu za izradu natječajne dokumentacije za rekonstrukciju javne rasvjete pa se ovakove stvari ne bi događale.
    Ono što me u tekstu g. Štromara zasmetalo je ………….Naravno da su gradske vlasti oduševljene uštedama, ali realno gledajući općina od 1000 stanovnika je i prije zamjene imala barem 400% previše rasvjete…………..Ako nešto komentiramo onda to trebamo i egzaktno matematički i stručno obrazložiti jer procjena “od barem 400% previše rasvjete” toliko je paušalna i neutemeljena a kako je ovaj tekst prije svega usmjeren na obične građane onda to kod njih stvara zbrku i ne mogu razumijeti poruku koju im ovaj tekst šalje

    • Boris Štromar Reply

      U tekstu je naveden link s diplomskim radom u kojem je prikazano da je u Hrvatskoj 2012. godine prosječna potrošnja za javnu rasvjetu bila 100 kn po stanovniku. U općini Bale je do zamjene to iznosilo 200 kn. Budući da je hrvatski prosjek i tada bio debelo prevelik, upotrebom ekološke rasvjete i ne preosvjetljavanjem svega i svačega, a naročito ne forsiranjem norme HRN13201, ušteda bi mogla biti barem 50%. Pa eto tako jednostavnom računicom potrošnje od realnih 50 kn po glavi stanovnika na 200 kn koliko je bilo u Balama dolazimo do 400% previše rasvjete. Pri tome se računica odnosi na natrijevu rasvjetu.

  2. ljubo Reply

    Nažalost ” izračun ne drži vodu” i ne može se i ne smije se temeljiti na potrošnji NAV rasvjete jer je iskoristivost NAV rasvjete oko 90 lm/W a iskoristivost nove generacije LED rasvjete prelazi 120 lm/W. Ne znam što je to loše u Normi HRN 13201 ? Dapače ako se educirani projektant pridržava HRN 13201 takove stvari se jamačno ne događaju.
    Dobar projektant bi u Balama u startu uštedio minimum 60% energije u odnosu na postojeću NAV rasvjetu a u kasnijoj uporabi uz primjenu LED svjetiljke sa step regulatorom i sa ugrađenim astronomskim satom uštedio daljnjih minimum 20% energije što znači kumulativno oko 80% a da je pri tome zadovoljio sve kriterije dobre rasvjete temeljene na HRN 13201.

    • Boris Štromar Reply

      Proračun drži vodu jer, kao što sam naveo, je istraživanje rađeno u doba kad LED rasvjete gotovo nije ni bilo. Prema tome ne možemo uspoređivati natrij i LED. Tada je potrošnja Zagreba bila u sredini prosjeka, znači oko 100 kn per capita. Istovremeno je u Zagrebu potrošnja u kWh godišnje po stanovniku bila nešto iznad 110 kWh per capita. Slovenija je svoju Uredbu o graničnim vrijednostima za svjetlosno onečišćenje donijela još 2006. godine gdje je ograničena potrošnja na 44.5 kWh po osobi. To je ugrubo dvostruko manje od potrošnje u Zagrebu. Ponovo se vraćamo na Bale koji su prije zamjene trošili dvostruko VIŠE od prosjeka Hrvatske, dakle i Zagreba. To je ponovo 400% više od maksimuma koji je određen u Sloveniji za vrijeme Uredbe koja je pisana za natrijevu rasvjetu, ne za LED. Norma NIJE u redu jer ne uzima u obzir ikakav ekološki aspekt, ne postavlja ograničenja za maksimalne vrijednosti, a minimalne su pretjerane.

  3. ljubo Reply

    Što se norme HRN 13201 tiče zar g. Štromar misli da su normu pisale nekakve udruge građana ?
    Normu su pisali najveći svjetski autoriteti u području rasvjete i kao takovi su itekako ekološki educirani stručnjaci !
    Točno je da su normom definirane minimalne vrijednosti za pojedine klase javne rasvjete i te vrijednosti zadovoljavaju ekonomske , ekološke , zdravstvene , sigurnosne, prometne i energetske kriterije.
    Nedopustivo je to promatrati samo s jednog aspekta i uistinu treba biti hrabar i reči da su minimalne vrijednosti ……. PRETJERANE !!! U čemu ? Volio bih da se to stručno argumentira a ne samo ovako paušalno !!
    Što se tiče maksimalnih vrijednosti , ako se dobro pročita HRN 13201 , vidljivo je napisano da maksimalne vrijednosti određuje svaka država za sebe.
    Koliko se sjećam mi u Hrvatskoj smo se dogovorili da će kod nas vrijediti pravilo da su normom određene minimalne vrijednosti ujedno biti i maksimalne a što se prije svega odnosi na srednju razinu rasvjetljenosti i srednju razinu luminancije dok će se za ostale parametre bilo Uredbom bilo Pravilnikom definirati dozvoljena odstupanja !

    • Boris Štromar Reply

      Ovo je sad već bezobrazno. Normu je pisala industrija, industrija NIKAD ne uzima u obzir očuvanje okoliša ako na to nije natjerana! Norma uopće ne uzima u obzir efekt plavog svjetla na okoliš niti to komentira; norma uopće ne uzima u obzir efekt emisije svjetla iznad razinme horizonta niti to komentira; NORMA NIGDJE NE SPOMINJE ŠTETAN UČINAK SVJETLOSTI NA OKOLIŠ, NITI POZIVA PROJEKTANTE DA O TOME VODE RAČUNA!!! Molim imenujte JEDNOG ekologa koji je sudjelovao u izradi norme! Evo jedan znanstveni rad na tu temu: https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/1477153517739055 Iz predgovora: “Recommendations for the amount of light do not appear to be well-founded in robust empirical evidence, or at least do not tend to reveal the nature of any evidence. This suggests a need to reconsider recommended light levels, a need reinforced by recent developments in the science and technology of lighting and of lighting research. To enable improved recommendations, there is a need for further evidence of the effects of changes in lighting: This article therefore discusses the findings of investigations, which might be considered when developing new standards.” Norma nikad nije revidirala vrijednosti za svoje klase prometnica. Norma ne uzima u obzir da Njemačka NEMA osvijetljene svoje autoceste i da je dvostruko manje pogimulih nego u Hrvatskoj.

      Što se tiče podzakonskog akta Zakona o zaštit od svjetlosnog onečišćenja, treba se prisjetiti da je to ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA, a to znači da treba donijeti ograničavajuće vrijednosti. Upravo smo u pokušaju donošenja uredbe imali pokušaj rasvjetara da ozakone normu, BEZ OGRANIČENJA, kao “uredbu o svjetlu”, a ne “uredbu o ograničenjima”.

  4. ljubomir perušić Reply

    Da bih mogao komentirati znanstveni rad trebam vremena da bih ga pročitao međutim jednim brzim pregledom Francuske uredbe nisam našao ništa što već i mi u Hrvatskoj nismo prodiskutirali i implementirali. G.Štromara bih samo zamolio da prokomentira članak 3. Francuske uredbe !

Komentirajte!

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.