ISTRAŽIVANJE: utjecaj javne rasvjete na sigurnost prometa na autocestama
6.3.2025.: Ažurirano s podacima za 2024. godinu. Odvojak Jastrebarsko je “za bolju sigurnost” dobio javnu rasvjetu sredinom listopada 2024. – u cijeloj godini nije bilo niti jedne prometne nesreće po noći.
Rasvjeta na autocestama je već neko vrijeme predmet rasprave u problematici svjetlosnog onečišćenja – dok neki uvjeravaju da pomaže za sigurnost na autocestama, drugi tvrde upravo suprotno. Neke države Europe su notorne po tome što imaju javnu rasvjetu na autocestama u punom profilu (npr. Belgija, iako se zbog enormnih troškova taj model napušta), neke nemaju uopće ikakvu rasvjetu (Njemačka, Austrija, Mađarska, Slovačka nemaju na autocestama rasvjetu niti na odvojcima niti na odmorištima; na odmorištima je rasvjeta samo u okolici objekata i na parkiralištima), druge pak imaju rasvjetu samo na nekim odvojcima.
U Hrvatskoj je rasvjeta na autocestama postavljena na svim odvojcima i odmorištima i to vrlo snažnog intenziteta. OK, gotovo na svima. Postoji jedan odvojak koji u trenutku pisanja ovog teksta nije osvijetljen, ali se rasvjeta planira uskoro postaviti. Radi se o odvojku Jastrebarsko čiji se stanovnici dugo žale da odvojak nema rasvjetu. Njihovo razmišljanje je razumljivo jer zaista je čudno da svih ovih godina samo jedan odvojak u cijeloj Hrvatskoj nije osvijetljen. Radi se o popularnoj i prometnoj autocesti A1 koja nam je glavna za “otići na more”. U blizini se nalaze drugi odvojci koji imaju rasvjetu, pa je ovo bila posljednja priika da se uvidom u podatke o prometnim nezgodama pokuša zaključiti opravdanost javne rasvjete na autocestama u Hrvatskoj.
Ključno pitanje: je li rasvjeta na odvojcima zaista potrebna te ima li ikakvog efekta?
TL;DR:
- Broj prometnih nezgoda na autocestama je toliko malen da utjecaj rasvjete (pozitivan ili negativan) nije moguće vidjeti – prosječan broj noćnih nezgoda oko analiziranih odvojaka je 1-4 godišnje, što je manje od 0.0001% vozila u prometu.
- Iz toga slijedi da troškovi postavljanja i održavanja rasvjete nisu opravdani budući da rasvjeta nema nikakvog efekta.
- Brojne države EU (Njemačka, Austrija, Mađarska, Slovačka) uopće nemaju rasvjetu na odvojcima i odmorištima, iako im je promet na autocestama znatno veći nego u Hrvatskoj; mnoge druge države na velikom broju odvojaka također nema postavljenu rasvjetu.
- Nagli prijelaz velikom brzinom iz tame u snažno osvijetljenje predstavlja opasnost po sigurnost u prometu.
- Odvojci autocesta su najčešće u divljini izvan gradova, a snažna rasvjeta predstavlja velik poremećaj za ekosustav (efekt usisavača za kukce, značajan poremećaj ekosustava za sve noćne životinje).
- Od javne rasvjete na autocesti jedinu realnu korist ima industrija rasvjete.
Upravo s tim ciljem dali smo se u potragu za podacima koji će nam možda pomoći rasvijetliti ovaj slučaj. Prije svega se moramo toplo zahvaliti djelatnicama iz Hrvatskih autocesta od kojih smo dobili podatke koristeći mogućnost javnog pristupa podacima. Ne samo da smo podatke dobili vrlo brzo, nego je susretljivost koju smo iskusili i više nego pohvalna! Svaka čast na trudu, izvući podatke svih prometnih nesreća na dionici od Zagreba do Bosiljeva nije bio mali posao!
Prema starijim podacima koje imamo, troškovi za rasvjetu na autocestama u Hrvatskoj, prije masovne upotrebe LED rasvjete, su se kretali oko 10 milijuna € godišnje.
Metoda istraživanja
Traženi su podaci na dionici autoceste A1 između Zagreba i Bosiljeva gdje se nalazi i neosvijetljeni odvojak za Jastrebarsko. Analizirani su podaci tijekom 5 godina (2018. – 2022.) 6 godina (2018. – 2023.) 7 godina (2018. – 2024.) i to za točan datum, vrijeme i kilometar autoceste gdje je došlo do prometne nezgode. Dionica Zagreb – Bosiljevo je dugačka 63 km. Iz podataka su izbačeni odvojak Lučko (kao početak/kraj autoceste) i samo Bosiljevo (nisu dostavljeni podaci o nezgodama bar 1 km nakon tog odvojka). Dakle, radi se o odvojcima (iz smjera ZG) Donja Zdenčina, Jastrebarsko, Karlovac i Novigrad, što predstavlja ukupnu udaljenost od 36 kilometara. Smatramo da je to odlična usporedba jer se u principu radi o vrlo kratkoj dionici koju većina automobila prolazi u istim uvjetima. Pri konstantnoj brzini od 130 km/h navedena udaljenost se prođe za otprilike 17 minuta.
S Google Maps web stranica određene su pozicije postavljene javne rasvjete. Oko odvojka Jastrebarsko uzeta je zona od 1000 m. Odvojci Donja Zdenčina i Novigrad su duljine 950 m, Karlovac 2200 m. U obzir je uzeto 150 metara prije/posije početka same javne rasvjete kao zona prilagodbe. Pri brzini 130 km/h automobil prijeđe 36 metara u sekundi, odnosno to je oko 4 sekunde za prilagodbu vida na različite razine osvijetljenosti. Debatu je li to zaista i dovoljno, ostaviti ćemo za neku drugu priliku.
Od dobivenih podataka uzet je broj prometnih nesreća koje su se dogodile za vrijeme noći i civilnog sumraka. To znači da je svaki datum i vrijeme trebalo provjeriti, budući da sumrak nastupa u različito doba dana ovisno o datumu. Dobili smo i podatke o prosječnom dnevnom prometu kroz navedene odvojke, što djelomično može imati utjecaj nabroj nezgoda, no relevantnost nije velika jer zaista nije za očekivati da je broj vozila koji prolaze kroz, npr. Donju Zdenčinu značajan u odnosu na ukupan broj vozila koji putuju duljim dionicama.
Koncept autoceste
Za razumijevanje situacije treba naglasiti koncept autoceste – to je vrsta prometnice kojoj je cilj omogućiti što sigurnije putovanje vozilima velikim brzinama. Autoceste su namijenjene isključivo motornim vozilima (nema pješaka i biciklista, osim kad crkva uzurpira autoceste za hodočašća), kolničke trake za suprotne smjerove su fizički odvojene, u jednom smjeru su barem dvije trake (za sporija i brža vozila). Zaustavna traka omogućava vozilima u kvaru da se brzo i sigurno sklone iz prometa. Raskrižja su na odvojenim razinama pa nema mogućnosti sudara kao na semaforima u gradu. U promet se može uključiti samo posebnim priključnim trakama, zavoji su blagi i ne zahtjevaju znatne promjene u brzini kretanja.
Usprkos svemu, naravno da se ne može očekivati da neće biti niti jedna prometna nezgoda. Sigurno ste barem ponekad čuli za situaciju da se neko vozilo kretalo u suprotnom smjeru. Ili ako se sjetite onog vica sa Mujom – SVI se kreću u suprotnom smjeru 🙂
Što govore podaci?
Za početak, podaci nam govore da Ministarstvo prometa ne mari za utjecaj rasvjete na autocestama i da se rasvjeta postavlja isključivo po inerciji, jer se “oduvijek tako radilo”. Ovo istraživanje se svodi na prikupljanje podataka i brojanje prometnih nezgoda što je posao od maksimalno par dana za nekog lijenog službenika. Prva autocesta u Hrvatskoj, ujedno i prva autocesta u Jugoslaviji je bila upravo dionica Zagreb – Karlovac koja je promet puštena 1972. godine.
Na sve upite zbog čega se na odvojcima stavlja snažna rasvjeta uglavnom se odgovor izbjegava ili se navodi da je “rasvjeta projektirana po normi za cestovnu rasvjetu”. Gospodo, da od projektanata rasvjete zatražite da vam projektira rasvjetu u punom profilu autoceste, oni će vam to i napraviti. Da zatražite projekt osvjetljena svih pješačkih šumskih staza na Velebitu, oni će vam i to napraviti. Projektante i rasvjetnu industriju nije nimalo briga je li rasvjeta negdje zaista potrebna – njima je važno dobiti što više posla i masno ga naplatiti.
Ovaj cijeli uvod je malo dulji jer su podaci toliko jadni da se o njima zapravo ne može puno filozofirati. Broj prometnih nezgoda u blizini odvojaka tijekom 6 godina prometa na dionici autoceste A1 od Donje Zdenčine do Novigrada je toliko ekstremno malen da nije moguće vidjeti ikakav utjecaj javne rasvjete na sigurnost prometa.
Prosječan broj prometnih nezgoda po noći tijekom 6 godina u blizini odvojaka na autocesti A1 je sljedeći:
- Donja Zdenčina: 1
- Jastrebarsko: 2
- Karlovac: 4.7
- Novigrad: 1.1
Sad kad ovo čitate – malo stanite i razmislite. Radi se o niti 5 prometnih nezgoda godišnje oko Karlovca, 1-2 nezgode na manjim odvojcima. To znači da jedne godine možda bude 7 nezgoda, druge 0, treće 1, pa u prosjeku ispadne kako ispadne. Da bi imali iole smislenije podatke, trebalo bi tražiti informacije unazad minimalno 20 godina jer ako ovdje dodate 1 ili 2 prometne nezgode, prosjek će se znatno promijeniti.
Sada pažljivo pročitajte ovo: rasvjeta na odvojku Jastrebarsko se postavila zbog prosječno 2 prometnih nesreća godišnje. Po danu je prosjek – 7.6 prometnih nesreća godišnje.
Odvojak Jastrebarsko
Zar je zaista opravdan trošak od 550.000 € (bez PDVa) za javnu rasvjetu na čvoru Jastrebarsko (podaci s javne nabave) čija je veličina manja od obližnjeg skladišta Lidla? Ponovno, razumljivo je da građani Jaske žele rasvjetu jer “svi imaju rasvjetu”, međutim problematika je tu postavljena skroz naopačke jer je rasvjeta na bilo kojem odvojku bilo koje autoceste u Hrvatskoj – nepotrebna, neopravdana i štetna.
Ponovno: rasvjeta na autocestama u Hrvatskoj nema nikakvog efekta i trebalo bi ju ukloniti.
Pola milijuna € za jedva 2 prometne nezgode godišnje? Oko 10 milijuna € godišnje za električnu energiju rasvjete na autocestama u cijeloj Hrvatskoj koja nema nikakvog efekta po sigurnost u prometu?
Suludo.
Godišnje u Hrvatskoj dvostruko više ljudi oduzme sebi život nego što je poginulih u prometu. Zamislite da te milijune možda uložimo u psihološku pomoć građanima?
Promili promila
Ako se gleda prosječan broj vozila koje godišnje prođu kroz naplatne kućice, udio prometnih nesreća oko svih odvojaka se kreće između 0.0002 % i 0.0003 %. Čak je i taj postotak realno višestruko manji jer na autocesti prolazi puno više vozila koja ne prolaze kroz naplatne postaje.
Za jednostavniju usporedbu – svi sigurno znate i razumijete promile. 1 ‰ je 0.1 %. Udio prometnih nezgoda oko odvojaka iznosi tisućiti dio promila – 0.0001 % je jedan promil od jednog promila.
Za 1 promil alkohola u krvi treba popiti (ovisi od osobe i pića, uzimamo okvirno za jednostavniji izračun) 2 pive ili 0.5 l vina. Tisućiti dio 1 litre je 1 mililitar, odnosno 0.5 mililitara za 0.5 litre. Projekt postavljanja javne rasvjete od 550.000 € (bez PDV-a) na područje gdje je udio nesreća jedan promil od jednog promila je kao da čovjeka tjerate na liječenje od alkoholizma i radi sigurnosti mu branite da vozi auto jer je popio 1 mililitar pive ili 0.5 mililitra vina.
Da vidimo koliki je ukupan prosjek prometnih nezgoda (dakle kumulativno po danu i po noći):
- Donja Zdenčina: 8
- Jastrebarsko: 9.6
- Karlovac: 15
- Novigrad: 5.6
Iako nije sasvim relevantno za ukupan promet vozila na autocesti, možemo pogledati postotak svih prometnih nezgoda u odnosu na prosječan broj vozila na pojedinim naplatnim kućicama:
- Donja Zdenčina: 0.0014%
- Jastrebarsko: 0.0011%
- Karlovac: 0.0006%
- Novigrad: 0.0011%
Ako se uzme u obzir samo broj prometnih nezgoda koje su se dogodile po noći (ponovno u odnosu na prosječan broj vozila na naplatnim kućicama):
- Donja Zdenčina: 0.00017%
- Jastrebarsko: 0.00022%
- Karlovac: 0.00016%
- Novigrad: 0.00023%
Ponovno napomena – ukupan promet na autocesti je znatno veći od prosječnog prometa na navedenim naplatnim kućicama! Ovi postotci su toliko maleni da ih je uopće teško pojmiti. Analizirati ovakvu statistiku nema nikakvog smisla jer da su u podacima 3-4 slučajeva više ili manje, statistika bi se znatno promijenila.
Nema nikakvog opravdanja za bezumno trošenje silnih mlijuna eura na javnu rasvjetu koja ničemu ne služi.
Snažna rasvjeta na autocesti može predstavljati opasnost za sigurnost u prometu – vozila velikom brzinom iz mraka ulijeću u jarko osvijetljeno područje, a zatim ponovno u mrkli mrak. Rasvjeta na autocestama u Hrvatskoj najčešće počinje i završava tik pored odvojka za izlazak, što znači da postoji mogućnost da vozilo koje juri 130+ km/h naleti na sporo vozilo (zaprljanih ili nefunkcionalnih stop svjetala) ispred sebe.
Autoceste u Hrvatskoj u usporedbi s drugim državama
Na satelitskim snimkama (Google Earth) su zaokruženi rasvjetni stupovi kod odvojaka Karlovac i Ivanić-Grad:
Prva slika dolje pokazuje situaciju u okolici Pariza na Light Pollution Map web stranici. Zaokruženi su odvojci/petlje bez javne rasvjete. U sredini je petlja Velizy. Druga slika prikazuje satelitsku snimku na kojoj je pikselizirano područje vojnog aerodroma bizu kojega se nalazi. Odvojak je 2017. godine imao postavljenu javnu rasvjetu, što je vidljivo na Google street mapi – na snimkama iz 2022. rasvjetni stupovi su uklonjeni!
U Francuskoj postoje odvojci i petlje s rasvjetom, no na mnogima ona nije postavljena, a kao što je vidljivo, na nekima se u potpunosti uklanja. Pariz ima 2.1 milijun stanovnika, s time da šire područje nastanjuje 12 milijuna stanovnika. Prosječan dnevni promet na naplatnoj postaji Jastrebarsko (15.000 stanovnika) je 2200 vozila. Što mislite koliko je to na petljama oko Pariza koje NEMAJU JAVNU RASVJETU?
Ovo je jedan od tri odvojka autoceste kod Siofoka, Mađarska, nakon Budimpešte najpopularnije turističko mjesto jer se nalazi naobali Balatona. Na obali dužine 17 km nalazi se preko 1000 hotela. Niti jedan odvojak nema niti jedan jedini stup javne rasvjete.
Njemačka i Austrija također nemaju rasvjetu na autocestama. Ovo su odvojci kod Graza (280.000 stanovnika) i Braunschweiga (Brunswick, 250.000 stanovnika). Nula rasvjetnih stupova. Preporučamo da se slobodno sami “provozate” Google kartama. Vjerojatno vas ima koji ponekad putujete u Austriju i Mađarsku, pa obratite pažnju da na autocestama NEMA stupova javne rasvjete.
Jedna od petlji kod Hanovera (500.000 stanovnika) nema niti jednu jedinu svjetiljku. Čvor Višnjan bliješti više od samog grada (2.000 stanovnika). Blizu Višnjana se nalazi zvjezdarnica Tičan, jedna od najproduktivnijih zvjezdarnica u cijelome svijetu, s koje se snimaju asteroidi potencijalno opasni za planet Zemlju. Iz Bina-Istra ne žele gasiti rasvjetu čak niti nakon ponoći iako bi to znatno smanjilo svjetlosno onečišćenje i pomoglo radu zvjezdarnice.
Što mislite gdje je više prometa na autocesti – kod Hanovera ili kod Višnjana?
Pogledajte ovaj video 90 minuta noćne vožnje na njemačkom autoputu. Niti jednog jedinog stupa javne rasvjete na odvojcima i odmorištima na samoj autocesti! Link je namješten da vidite odvojak autoceste s tablama za Dusseldorf i Koln:
Loše strane rasvjete na odvojcima autocesta:
- Broj prometnih nezgoda u zoni odvojaka je toliko malen da utjecaj rasvjete po sigurnost prometa nije moguće vidjeti.
- Nagli prijelaz velikom brzinom iz tame u snažno osvjetljenje može predstavljati opasnost po sigurnost u prometu.
- Ne postoji racionalno opravdanje za milijunska ulaganja u rasvjetu odvojaka na autocestama kad statistika pokazuje jednoznamenkasti prosječni godišnji broj prometnih nezgoda noću
- Ne postoji racionalno opravdanje za godišnji trošak od oko 10 milijuna EUR na električnu energiju za rasvjetu autocesta koja ničemu ne služi
- Odvojci na autocestama su najčešće u divljini izvan gradova. Snažna rasvjeta ima dokazano negativan utjecaj – na kukce djeluje poput usisavača čime se remeti cijeli ekosustav kilometrima uokolo, a ugrožen je i normalan život mnogih noćnih životinja
- Rasvjeta na autocestama predstavlja značajno i potpuno nepotrebno povećanje svjetlosnog onečišćenja koje je često veće od emisije umjetne rasvjete mnogih manjih gradova u Hrvatskoj
Dobre strane rasvjete na autocestama:
- Odličan profit za rasvjetnu industriju i projektante javne rasvjete
- Redovan i siguran profit za HEP
- Redovan profit za održavanje javne rasvjete na autocestama
Rješenje?
Rasvjeta na autocestama je beskorisna i štetna. Predstavlja nepotreban i neopravdan financijski trošak te ekološki problem za okoliš zbog ogromnog svjetlosnog onečišćenja. Rasvjeta na autocesti nije potrebna niti na odmorištima, već bi trebala biti samo na u okolici ugostiteljskih objekata i benzinskih crpki. Iako se sva rasvjeta može ugasiti doslovno odmah, bolje bi bilo napraviti prijelazno rješenje.
U prvoj fazi rasvjeta se može na određenim odabranim odvojcima gasiti nakon 23 h – prije svega kod čvora Višnjan, što će većina građana sigurno podržati kao pomoć radu svjetski priznate zvjezdarnice. U drugoj fazi (trajanje godinu dana) rasvjeta se na svim odvojcima može programirati da bude ugašena nakon 22 h kad se promet ionako znatno smanjuje. Na kraju, naravno, implementirati potpuno gašenje rasvjete na svim odvojcima i odmorištima u cijeloj državi.
1 komentar