Ne postoji sumnja kako su efekti umjetne rasvjete na ljude, životinje i biljke znatni. Pitanje je koliki je taj utjecaj i na koje načine djeluje? Novo istraživanje u Izraelu pronašlo je pozitivnu vezu između intenziteta umjetne rasvjete mjerene diljem planeta pomoću satelita i učestalosti pojave raka dojke.
Voditeljica istraživanja je Nataliya Rybnikova sa Sveušilišta Haifa. Premisa njenog istraživanje je kako se satelitski podatci o umjetnoj rasvjeti mogu koristiti za karakteriziranje i predviđanje raznih fenomena.
Zagreb iz zraka noću
Prema istraživanju, javna rasvjeta diljem svijeta može pružiti veliku količinu informacija o raznim temama – od ekonomske aktivnosti, produktivnosti i urbanog planiranja ili životnih navika koje su faktor u jednoj za jedan od najvećih zdravstvenih problema današnjice – pretilosti.
Za potrebe studije istraživači su po prvi put razvili alate za analizu podataka o svjetlosnom onečišćenju koje emitiraju urbana područja iz kojih mogu identificirati način upotrebe zemljišta i sadržaje koji djeluju na pojedinim lokacijama.
Umjetna rasvjeta je utjecala pozitivno na čovječanstvu, povećavajući njegovu produktivnost i omogućivši nam rad neovisno od prirodnih ciklusa svjetla i tame.
U moderna vremena postoji opasna veza između umjetne rasvjete i zdravstvenih problema. Najbolje istražen i poznat efekt je na melatonin, poznat još kao „hormon mraka“. Razine melatonina mijenjaju se tokom dana, najniže su danju a najviše u večer. Jedna od dokazanih veza između zdravstvenih tegoba i umjetne rasvjete je pretilost, najviše izražena kod ljudi koji rade noćne smjene. Njihov obrnuti način života zbunjuje mehanizme povezane s melatoninom. Istraživanje koje je pronašlo vezu između umjetne rasvjete i pretilosti napravljeno je na relativno malom uzorku, ali ono sada dobiva potvrdu istraživanjem koje provodi Rybnikova, koje je u pripremi za objavljivanje u časopisu The International Journal of Obesity.
Hormon mraka
Cirkadijski ritam
Preuzeto s Wikipedia Commonsa. Autor: YassineMrabet
U studiji, koja je provedena pod nadzorom Prof. Borisa Portnova sa Sveučilišta u Haifi, podaci o umjetnoj rasvjeti prikupljeni sa Američkih meteoroloških satelita su povezani sa podacima Svjetske zdravstvene organizacije o učestalosti pretilosti u više od 80 zemalja. Istraživanje je otkrilo kako je povećano izlaganje umjetnoj rasvjeti u doba noći u korelaciji sa pojavnošću pretilosti, u slučajevima gdje se koristi umjetna rasvjeta jakog intenziteta korelacija s pretilošću iznosi 70%.
„Ovo je prvo istraživanje koje je na tako velikom uzorku pronašlo vezu između pretilosti i svjetlosnog onečišćenja“ – izjavio je Portnov. Prema istraživanju, pretilost bi mogla biti potaknuta promjenama fizioloških procesa i obrazaca ponašanja kod ljudi koji žive u jako osvijetljenim urbanim područjima, a umjetna rasvjeta bi mogla biti značajan faktor u povećanju učestalosti pretilosti.
Učestala izloženost umjetnoj rasvjeti noću povezana je s većom pojavnošću pojedinih vrsta raka.
Članak objavljen nedavno u časopisu International Chronobiology objašnjava kako je uočena pozitivna korelacija između dijelova svijeta sa velikim svjetlosnim onečišćenjem i pojavnošću raka dojka u populaciji. Istraživanje u članku, na znatno većem broju uzorka, potvrđuje nalaze prijašnjih studija koje su pronašle spregu između dugotrajnog izlaganja umjetnoj rasvjeti i pojavnosti raka dojke kod pojedinih osoba.
Doktorica Hagit Schwimmer, voditeljica za medicinske znanosti pri Ministarstvu zdravlja u Izraelu, specijalizirala se za istraživanje fiziologije i sna. Ona pojašnjava kako postoji mnoštvo studija koje ukazuju na povezanost između pretilosti u izlaganja umjetnoj rasvjeti.
Schwimmer tvrdi kako su satelitske fotografije pokazale da dolazi do promjene u javnoj rasvjeti; kroz godine ona s uvođenjem LED rasvjete postaje bjelilja, a upravo takvo svjetlo najviše šteti proizvodnji melatonina.
Razne studije provedene u Izraelu također su pronašle vezu između izloženosti umjetnoj rasvjeti po noći i pojavnosti raznih vrsta raka. Istraživanja provedena u pojedinim četvrtima u južnom i sjevernom Tel Avivu, koje imaju istu socioekonomsku situaciju pokazala su kako povećanje javne rasvjete u četvrti dovodi do veće učestalosti raka dojke i prostate.
Rybnikova je za svoje istraživanje dobila donaciju koja će joj omogućiti nastavak istraživanja još barem dvije godine. Ona se nada kako će analizirajući svjetlosno onečišćenje sa satelitskih podataka stvoriti podatke korisne na lokalnoj i međunarodnoj razini.
Članak je preuzet s portala Haaretz.
Opaska autora
Umjesto na osvjetljavanje ulice veliki dio svjetla se gubi na osvjetljavanje fasade i terena “iza” rasvjetnog tijela.
U Hrvatskoj se nažalost ne vodi ni malo pažnje kako se postavlja rasvjeta. Prilikom projektiranja rasvjete imperativ je površina kolnika, bez da se u obzir uzima utjecaj rasvjete na objekte u blizini. Vrlo često se može vidjeti kako su pročelja zgrada ili kuća osvjetljenja gotovo koliko i sam kolnik. Nažalost, na vlastitom primjeru sam iskusio što se dogodi kada se postavi nova rasvjeta koja vam kroz prozor svijetli u kuću. Nitko nas nije pitao želimo li javnu rasvjetu u svom dnevnom boravku ili spavaćoj sobi, jednostavno je postavljena. Iz tih razloga postavljanje full cutoff rasvjete, koja osvjetljava koridor prometnice i možda još pokoji metar ali ne više uz nju mora biti prioritet, kako u gradovima tako i u ruralnim područjima. Idealno bi bilo kada bi ta rasvjeta imala smanjeni intenzitet u periodu od recimo 23h do 05h, kada je generalno smanjena aktivnost ljudi.
