Ekološka rasvjeta mora biti:
- energetski učinkovita
- zasjenjena i usmjerena
- odgovarajuće “boje” svjetlosti
- umjerenog intenziteta
- opravdana
Energetska učinkovitost često je sinonim za ekološku rasvjetu. Financijske uštede su važne, međutim svjetiljka koja rasipa svjetlost iznad razine horizonta u nebo, okoliš ili spavaće sobe, i dalje će biti neekološka te uzrokovati svjetlosno onečišćenje uz narušavanje ljudskog zdravlja i remećenje ekosustava.
Ekološka rasvjeta svakako mora biti zasjenjena tako da ne emitira svjetlost iznad razine horizonta. Zasjenjene (“full cut off”) svjetiljke moraju obavezno biti usmjerene prema tlu, u protivnom će se i njihova svjetlost bespotrebno rasipati u okoliš. Negativan primjer je grad Jastrebarsko (no i mnogi drugi gradovi) gdje je na glavnoj cesti zasjenjena rasvjeta postavljena pod nagibom tako da uzrokuje svjetlosno onečišćenje čime je potencijalni uzrok karcinoma kod građana koji nisu svjesni tog problema.
Obojenost svjetla koja se šalje u okoliš vrlo je važan čimbenik svjetlosnog onečišćenja. Zemljina atmosfera 10x više raspršuje plavu svjetlost od crvene – posljedica toga je plava boja dnevnog neba, pa zbog toga i plava komponenta rasvjete po noći uzrokuje znatno veće svjetlosno onećišćenje. Moderna LED rasvjeta energetski je učinkovitija od žućkaste natrijeve svjetlosti, ali emitira visok udio plavog spektra koji zbog smanjenja produkcije hormona melatonina ima 5x veći kancerogeni utjecaj na ljude te šteti noćnim životinjama. Halogeni reflektori poput onih na benzinskim crpkama i dvorištima tvornica emitiraju ultraljubičaste zrake štetne po ljudsko zdravlje, što smo izmjerili na terenu.

Višak plavog svjetla (na lijevom dijelu grafa) u LED-icama različitih temperatura svjetla. Vidljivo je kako su LEDice temperature 5000 i 4000 K (prodaju se s pod oznakama: daylight, cool white, natural, “prirodno”…) gotovo jednako štetne. Čak i LED temperature svjetla 2700 K (warm white, toplo bijelo) sadrže plavu komponentu koju je potrebno filtrirati da bi rasvjeta bila ekološka.
Intenzitet rasvjetljenosti treba biti umjeren i odgovarati mjestu upotrebe. Pri rasvijetljenosti manjoj od 10 luxa moguće je bez problema čitati, tako da je 100 luxa na polupraznom parkiralištu nepotrebno razbacivanje resursima. Istraživanje je pokazalo da se u Hrvatskoj godišnje na javnu rasvjetu troši gotovo milijardu kuna. Umjerena ekološka rasvjeta bi taj trošak mogla smanjiti za 50%. Slovenski zakon o svjetlosnom onečišćenju ograničava potrošnju javne rasvjete na 45 kW/h po stanovniku godišnje dok je prosjek u Hrvatskoj veći od 100 kW/h.
Osvjetljenje površine mora biti opravdano. Rasvjeta parkirališta i ulica koje se tijekom noći ne koriste promašena su investicija. Nadvožnjak Kuršanec kod Velike Gorice kojim cijele noći prođe jedva desetak automobila za koji se godišnje na električnu energiju potroši više od 300.000 kn nepotrebno je rasipanje novaca poreznih obveznika. Bliještanje rasvjete narušava sigurnost u prometu te je zabranjena zakonom. Moderne sigurnosne kamere bez poteškoća funkcioniraju po mraku pa je “sigurnosno” osvjetljenje tijekom cijele noći neopravdano. Benzinske crpke i trgovački centri često pretjeruju u rasvjetljavanju kako bi privukli kupce, no istraživanja pokazuju da kupce više privlači umjerena, usmjerena rasvjeta od blještavila.

Provalna svjetlost zasjenjene rasvjete na Ravnoj gori uzrokuje smetnje i zdravstvene probleme stanovnicima.