Pametni telefoni, računala, televizori, Internet; svi se oni danas krive kao uzroci prekratkog sna ali korijen problema je zapravo mnogo jednostavniji – danas spavamo manje zbog pristupu umjetnoj rasvjeti.
Novo istraživanje koje uspoređuje plemena lovaca-sakupljača s ljudima koji žive u modernijim uvjetima, ukazuje kako je dostupnost umjetne rasvjete skratilo dužinu sna. Istraživanje je prvo ovakve vrste koje je rađeno na terenu i objavljeno je 18. lipnja u časopisu Journal of Biological Rhytms.
Istraživanje je usporedilo dvije zajednice ljudi, lovaca-sakupljača, čije su etničke i sociološke osobine veoma slične, ali se razlikuju u tome što jedna od zajednica imala pristup električnoj energiji. Želja istraživača je bilo vidjeti hoće li pristup električnoj energiji, kada se izostave svi ostali čimbenici, utjecati na prosječnu dužinu sna tokom ljeta i zime.
Dvije pogodne zajednice ljudi pronađene su u sjeveroistočnoj Argentini, gdje žive domorodačke skupine Toba/Qom razdvojene oko 50 km. Prva zajednica imala je cjelodnevni, besplatan pristup električnoj energiji i mogla je uključiti rasvjetu kada god je htjela, dok je druga zajednica živjela u prirodnom okolišu oslanjajući se samo na cikluse dana i noći.
Tijekom uobičajenih dnevnih rutina, zajednica s električnom energijom spavala je u prosjeku oko sat vremena kraće. Uzrok kraćeg sna je mogućnost uključivanja umjetne rasvjete što je ljude poticalo na kasniji odlazak na spavanje. Obje zajednice su spavale duže zimi i kraće ljeti. Studija je provedena 2012. i 2013. godine. Razlike u rutinama sna između dviju zajednice dale su uvid kako su naši preci mogli prilagoditi svoje ponašanje nakon što im se život promijenio dostupnošću električne energije. Studija pokazuje kako je prelazak iz agrarnog u industrijsko društvo uzrokovalo velike poremećaje sna.
Istraživači su zajednice posjećivali na tjednoj bazi, tokom ljeta i zime, a njihov san se pratio pomoću narukvica koje su bilježile pokrete. Kada nije bilo pokreta to je ukazivalo da praćena osoba spava. Osim što su nosili narukvice, sudionici istraživanja vodili su dnevnike sna, gdje su bilježili vrijeme odlaska na spavanje i buđenje te jesu li drijemali tokom dana. Ove informacije su se koristile kako bi se upotpunili podatci s narukvica.
Istraživače je iznenadilo kako razlike u duljini sna između ljeta i zime postoje čak i u suptropskim krajevima, gdje trajanje dnevnog svjetla varira do 2.5h kroz godinu. Za usporedbu, u mjestima na srednjim i visokim geografskim širinama ta razlika iznosi 8 ili više sati. Ovo otkriće ukazuje kako postoje biološki procesi koji potiče ljude na duže spavanje tokom zimskih mjeseci. Prema riječima istraživača, studija pokazuje kako unatoč svom našem trudu nismo izolirani od efekata godišnjih doba.
Dosadašnja istraživanja su ukazala kako umjetno svjetlo remeti naš cirkadijski ritam i cikluse spavanja, korištenjem umjetne rasvjete navečer suzbija se naš biološki sat. Istraživači kane proširiti studiji te im je u planu proučiti dali kasniji odlazak na spavanje je posljedica promjena biološkog sata, što će se odrediti mjerenjem hormona melatonina. U novoj studiji pratit će se i mjesečevi ciklus kako bi se vidjelo imaju li oni utjecaje na trajanje sna.
Što nedostatak sna uzrokuje mozgu, najvažnijem organu u ljudskom tijelu, moguće je vidjeti na zanimljivoj infografici. Kliknite na nju da bi ste je vidjeli u većem formatu.
Utjecaji nedostatka sna na naš mozak.
Preuzeto sa mic.com
